Vrijeme je da se zaustavi krađa palestinske zemlje

Palestina: Izrael koristi holokaust kako bi prikrio svoje zločine


Međunarodna zajednica i njene slabe osude neće pomoći Palestincima dok se Izrael širi; vrijeme je za novu strategiju.

Američki državni sekretar Mike Pompeo kazao da je pripajanje Zapadne obale u konačnici “izraelska odluka” i da će SAD privatno podijeliti svoj stav po ovom pitanju s Izraelom. Njegove opaske uslijedile su samo dva dana nakon što je dogovorena nova izraelska vlada jedinstva u okviru sporazuma između aktuelnog izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog političkog rivala i čelnika Plavo-bijelog saveza, Bennyja Gantza. U sklopu ovog sporazuma, Netanyahu će služiti kao premijer narednih 18 mjeseci, nakon čega će, navodno, Gantz preuzeti tu poziciju. Ovaj sporazum će mu, također, omogućiti da donese zakone da pripoji velike dijelove Zapadne obale od 1. jula.

Pripajanje palestinske zemlje okupirane 1967. godine ilegalno je po međuna-rodnom zakonu, a ipak realnost je da je okupacija Zapadne obale de facto pripajanje. Izraelski režim sada traži načine da proširi svoj suverenitet kroz de iure pripajanje, koje bi stavilo veći dio Zapadne obale pod izraelski zakon, ostavivši samo nekoliko malih predjela gusto naseljenih palestinskih bantustana. Mnogi liberalni cionisti su vidjeli Gantzovu Plavo-bijelu koaliciju kao održivu alternativu korumpiranoj Netanyahuovoj vladavini, dok su se mnoge strane diplomate nadale da će on biti “partner za mir”. Ovo je tako, uprkos činjenici da je Gantz jasno dao do znanja da će raditi na pripajanju tokom svoje izborne kampanje.

Etničko čišćenje traje od 1948. godine

U odgovoru na izraženi stav vlade jedinstva za pripajanje i Pompeov komentar, nekoliko država članica Evropske unije upozorilo je i “strogo savjetovalo” protiv izraelskog pripajanja palestinske zemlje na Zapadnoj obali. U međuvremenu, i Jordan je u više navrata izjavio da “odbija” korake ka pripajanju. Ove najnovije osude prate sličan obrazac slabih izjava, koje se izdaju svaki put kada izraelski režim prekrši međunarodni zakon, bez prijetnje o posljedicama. Činjenje ratnih zločina uvijek je izraelska odluka, a odgovor međunarodne zajednice uvijek je da ih ignorira. Činjenica da izraelski politički lideri duž političkog spektra žele pripajanje nije iznenađujuća. Širenje na palestinsku zemlju razlog je postojanja izraeskog režima od njegovog osnivanja. Izraelska gradnja naselja nikada nije prestala od 1948. godine, kada je počelo etničko čišćenje historijske Palestine. Takozvana ljevičarska izraelska vlada je bila na čelu poduhvata izgradnje naselja na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze nakon okupacije 1967. godine.

Palestinsko vođstvo je reagiralo na ove najnovije vijesti s još iste vatrene retorike i praznih prijetnji. Predsjednik Palestinske samouprave Mahmoud Abbas još jednom je zaprijetio da će “u potpunosti otkazati” sporazume s Izraelom i SAD-om ako Izrael nastavi s pripajanjem i upozorio je da Palestinci neće stajati “svezanih 31 ruku”. Budući da Palestinske samouprava uveliko ovisi o međunarodnoj donatorskoj zajednici i o izraelskoj vladi da bi opstala, male su šanse da će ikada biti u stanju predstavljati stvarni izazov pripajanju. Desetljeća diskusija o kapitulaciji prerušenih u “mirovne pregovore” ostavile su Palestince u ovoj historijski ranjivoj situaciji.

Uprkos hvalisanju predsjednika Palestinske samouprave, Palestinci su već “svezanih ruku” i zatvoreni u zatvoru na otvorenom, gdje i Abbas mora tražiti dozvolu od Izraelaca da izađe iz Ramallaha. Zatim, pandemija korona virusa stavila je Palestince u izolaciju, gdje žive u akutnom strahu od zaraze i nesposobni da ospore izraelsko preuzimanje njihove zemlje. Ovo, međutim, ne znači da se palestinski narod predao. Borba protiv izraelskog režima se nastavlja, kao i pokušaji da je se pozove na odgovornost i natjera da plati ekonomsku i pravnu cijenu ugnjetavanja, kroz pokret BDS (bojkot, povlačenje investicija i sankcije) i istragu Međunarodnog krivičnog suda o izraelskim ratnim zločinima.

Novo reprezentativno i legitimno vođstvo

Ovo je sve značajno, ali nije dovoljno. Sada je vrijeme da se iznova fokusiraju nastojanja i da se promijeni politička strategija. Palestinci moraju počistiti ispred svoje kuće i zahtijevati novo reprezentativno i legitimno vođstvo, koje se više ne klanja pred međunarodnom zajednicom koja omogućava izraelski ekspanzionizam. Iako su izbori važna demokratska praksa, na Zapadnoj obali i u Gazi oni bi samo služili da podrže trenutnu vlast. Potreban je potpuni remont trenutnog političkog sistema, koji se tokom protekla desetljeća fokusirao samo na to da Palestince drži potčinjenim i suzbijenim. Takav remont zahtijeva povratak revolucionarnom konsenzusu postignutom kroz pluralnost i pomirenje političkih grupa, geografskih fragmenata i kolektiva i mobilizaciju naroda oko političkog plana oslobđenja. Tek tada ćemo imati šansu da zaustavimo krađu palestinske zemlje.

_____________________

Piše: Yara Hawari

U SUSRET DANU KUDSA!

Svjetski Dan Kudsa - spoznajaPandemija Covid 19 je uveliko zapostavila vijesti sa područja Palestine, najvećeg političkog i društvenog žarišta XX vijeka. Vijesti koje prenose svjetski mediji o situaciji u Svetoj zemlji, su vijesti koje uveliko nagovještavaju aneksiju (dijela) Gaze.

Konstruišu se razne paralele slučaja Gaze i Krima, relativizirajući i historiju i žrtve obje zemlje. M. Pompeo, sekretar SADa prije par dana se susreo sa B. Natanjahuom i B. Gantzom, koji su dobili zeleno svjetlo od parlamenta da formiraju vlast u Izraelu. Razgovarali su i o mogućnosti aneksije palestinskih teritorija na okupiranoj Zapadnoj obali, s obzirom da Trumpov "Mirovni plan" za Bliski Istok od januara 2020. teoretski to dopušta. Međutim poruke koje je poslednjih nedjelja slala američka administracija udaljene su i kontradiktorne. Čini se da su SAD u potpunosti zaokupljene epidemijom korona virusom i ekonomskom krizom koja prijeti ponovnom izboru predsjednika Trumpa na predsjedničkim izborima u novembru. Iz novinskih članaka koji su više-manje ambivalentni stičem dojam da je Turmp aminovao B. Natanjahuu da pod krinkom pandemije korona virusom i po ko zna koji put izvrši aneksiju dijela Palestine.

U nastavku donosimo pregled nekih najznačajnijih vijesti po danima:

14. maj – Francuski „Le Monde“ izvještava kako se EU priprema za moguću izraelsku aneksiju na Zapadnoj obali. U izvještaju evropske diplomatske službe, koji je pribavio „Le Monde“, otkrivaju se poteškoće u postizanju konsenzusa o mjerama odmazde.

15. maj – Al Jazeera prenosi kako se obilježava Dan Nakbe: Palestinci koriste virtualna sredstva - Za 72. godišnjicu Nakbe, Palestinci su se okrenuli ka društvenim medijima i digitalnim inicijativama kako bi obilježili taj dan.

16. maj – Al Jazeera prenosi da je bačen suzavac na Palestince koji su protestovali protiv izraelskih naselja. Izraelska vojska ozlijedila je desetine palestinskih demonstranata tokom dvije demonstracije na sjevernoj okupiranoj Zapadnoj obali.

17. maj – Francuski „Le Monde“ izvještava da je Izraelski parlament odobrio ujedinjenu vladu Benjamina Netanyahua i Bennyja Gantza. Sporazum o podjeli vlasti ujedno otvara put za aneksiju dijela okupirane Zapadne obale. "Vrijeme je" da se pripoje dijelovi okupirane Zapadne obale, rekao je Benjamin Netanyahu u nedjelju prije nego što se parlament sastao da glasa o povjerenju.

18. maj – Al Jazeera prenosi da je jevrejski doseljenik osuđen za napad paljenja u kojem su ubijeni Palestinci (U napadu 2015. godine u okupiranom selu Duma na Zapadnoj obali ubijen je 18-mjesečni Ali Dawabsheha i njegovi roditelji).

19. maj – Al Jazeera prenosi da stotine umjetnika poziva Izrael na okončanje blokade Gaze. Pojas Gaze je pod izraelskom blokadom od 2007. godine, kada je pokret Hamas počeo kontrolirati ovu enklavu.

 


 

 

 

 

 

Palestina napušta sve sporazume s Izraelom i SAD

Palestina je donijela odluku da raskine sve sporazume sa Izraelom i SAD zbog namjere Tel Aviva da izvrši aneksiju dijela palestinske teritorije.

 

„Palestinska oslobodilačka organizacija i palestinska država od danas odbacuje bilo kakve obaveze iz svih sporazuma sa administracijom SAD i Izraelom, uključujući i one koje se tiču bezbjednosti“, rekao je palestinski predsjednik Mahmud Abas.

 

Abas je takođe optužio američkog predsjednika Donalda Trampa da je nepravedan prema palestinskom narodu i nazvao Vašington glavnim partnerom Izraela u svim neprijateljskim odlukama.

 

Kako je rekao, Izrael od danas treba da nosi svu odgovornost pred međunarodnom zajednicom kao „okupaciona sila na okupiranoj palestinskoj teritoriji“.

 

Prije dva dana izraelski premijer je, predstavljajući novu izraelsku vladu, rekao da je došlo vrijeme da se anektiraju palestinske teritorije na Zapadnoj obali rijeke Jordan i u Jordanskoj dolini.

 

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je 28. januara rezultate razvoja „dogovora stoljeća“ — nacrta sporazuma između Izraela i Palestine, kojim bi trebalo da bude okončan sukob u regionu. Plan predviđa stvaranje države Palestine i njenu demilitarizaciju, dok bi Izrael zadržao kontrolu nad istokom rijeke Jordan, a Jerusalim ostao njegov nepodijeljeni glavni grad. Izraelski premijer Benjamin Netanijahu izjavio je da taj dogovor uključuje i priznavanje Abu Disa za glavni grad Palestine na istočnoj periferiji Jerusalima, iza „ograde“ grada.

 

Abas je novi plan odbacio, rekavši da Palestinci insistiraju na priznavanju njihove države u granicama iz 1967, sa prijestonicom u Jerusalimu.

 

Apel organizacije ''Arakan Rohingya'' upućen ''Mladim muslimanima''

Organizacija Arakan Rohingya (ARO) hitno apelira na Međunarodnu zajednicu, vladine agencije i zdravstvene organizacije da zaštite Rohingya izbjeglice u Bangladešu i u kampovima za interno raseljene osobe u Arakanu od trenutne globalne zdravstvene krize, pandemije COVID-19.

 
Cijeli svijet trenutno prolazi kroz jedno ugroženo okruženje. Vrlo kritična situacija odvija se u cijelom svijetu. Zemlje koje su na zavidnom nivou u polju nauke i tehnologije ne uspijevaju se nositi s globalnom pandemijom virusa Corone. Ne treba reći da je situacija zemalja trećeg svijeta mnogo kobnija i kritičnija. Posebno kada je riječ o gusto naseljenoj zemlji poput Bangladeša, postoji izuzetno smrtonosno i opasno okruženje. Trenutno je Vlada Bangladeša zatvorila čitavu zemlju kao posljednji i konačni pokušaj suočavanja sa smrtonosnom bolešću "Corona Virus". Muslimani Rohingye koji žive u izbjegličkim kampovima u Cox's Bazaru u Bangladešu su u vrlo opasnoj situaciji kada je riječ o trenutnoj smrtonosnoj bolesti "virus Corona". Radi se o najprenatrpanijim izbjegličkim kampovima na svijetu u kojima ne postoje sanitarni čvorovi u mjeri koliko ih je potrebno. U Bangladešu živi više od milion Rohingya izbjeglica, koji je, prema podacima lokalnih i međunarodnih agencija, najveći izbjeglički kamp na svijetu sa gustoćom naseljenosti od preko 40.000 ljudi po kvadratnom kilometru.Ipak, veoma smo zahvalni Vladi Bangladeša što poduzima značajne korake u koordinaciji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, UNHCR-om i drugim međunarodnim agencijama u cilju sprječavanja bolesti i rješavanja zdravstvenih problema u kampovima i šire. U Arakanu, preko 200.000 interno raseljenih Rohingya i nekoliko hiljada drugih etničkih grupa žive u skromnim kampovima velike gustoće. S druge strane, preostalih 600.000 Rohingja i nekoliko stotina hiljada drugih etničkih manjina u selima u Arakanu također će se suočiti sa ozbiljnim izazovima u cilju zaštite od COVID-19 zbog nedostatka pristupa medicinskim i drugim osnovnim uslugama, kao i zbog različitih oblika restrikcija koje je Vlada Mijanmara nametnula etničkoj manjini Rohingya. Međutim, mislimo da je mnogo više potrebno učiniti, i to hitno. 
1. Vlada Bangladeša i Međunarodna zajednica moraju zahtijevati od Vlade Mijanmar da što prije sprovede konkretne mere kako bi se Rohingye i druge interno raseljene zajednice zaštitile od COVID-19, putem koordinacije sa međunarodnim agencijama.    
2. Vlada Mijanmara mora omogućiti međunarodnim grupama za pomoć da isporuče potrebne medicinske, sanitarne i prehrambene zalihe u kampove interno raseljenih lica u Araku.
3. Da u bilo kojem obliku Vlada Burme i vojska (Tatmaiaw) ne iskoriste globalnu pandemiju COVID-19 protiv Rohingya izbeglica i interno raseljenih lica i namjerno im naškode.
4. Međunarodna zajednica, uključujući SZO, UNHCR, Crveni krst, Crveni polumjesec, druge nevladine organizacije i vlade moraju poduzeti mjere za sprječavanje COVID-19 i liječenje bolesti u izbjegličkim kampovima i kampovima za interno raseljena lica u Bangladešu i Arakanu, Burma.
 
Deen Mohammad
Predsjednik Organizacije Arakan Rohingya (ARO).

Podkategorije