Na Ahiret preselio Izet Riđanović

Pripadnik oragnizacije Mladi muslimani prof. Izet Riđanović preselio je na Ahiret u utorak 4. juna 2024. godine u 96 godini života. Dženaza će biti u petak poslije ikindije u Begovoj džamiji.

Izet Riđanović rođen je u Mostaru 1928. godine. Mekteb, osnovu školu i gimnaziju pohađao u Mostaru i Sarajevu.

U organizaciju „Mladi muslimani“ stupio je u Mostaru sa Omerom Stupcem i Omerom Dračom, i to na poziv Saliha Behmena 1943. godine. Nakon dolaska u Sarajevo povezao se sa Šefkijom Pločom, Munirom Gavrankapetanovićem, Ismetom Kasumagićem i drugima.

Krajem Drugog svjetskog rata 1945. godine sa ocem, sanitetskim pukovnikom u hrvatskoj vojsci, povlači se prema Austriji, međutim blizu Blajburga njihova grupa biva predata partizanima, a samo srećom uspjeva preživjeti. Otac Muhamed Riđanović je nestao, a Izet nikada nije uspio saznati više o mjestu njegove pogibije. Nakon više mjeseci provedenih u logora vraća se u Mostar, gdje saznaje da je sva imovina njegove porodice konfiskovana, te se sa majkom i dvije maloljetne sestre seli u Sarajevo kod rodbine.



Nakon mnogih prepreka upisuje se u gimnaziju, a pred kraj osmog razreda u maju 1947. godine biva uhapšen kao član organizacije „Mladi muslimani“, te procesuiran i osuđen na godinu dana zatvora zajedno sa Ibrahimom Trebinjcem, Ismetom Kasumagićem i drugima. Zatvorske dane provodi na društveno-korisnom radu radeći na gradilištima u Sarajevu. Nakon izlaska iz zatvora, zbog političke nepodobnosti, ne uspijeva dobiti svjedočanstvo osmog razreda, iako je imao sve ocjene zaključene, te će zbog toga vojni rok umjesto jedne služiti dvije godine. Nakon izlaska iz vojske odobreno mu je da upiše i redovno završi gimnaziju. Studirao je i diplomirao engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Bio je zaposlen kao prevodilac, spoljno trgovinski referent i profesor engleskog i njemačkog jezika. Kasnije će raditi i kao sudski tumač za engleski i njemački jezik. Pred penziju radit će na poziciji direktora škole za strane jezike.

Pred agresiju na BiH učestvovao je u osnivanju i radu SDA. Tokom ratnog perioda radio je u dobrotvornom društvu „Muwafak“, koje je radilo na izdavanju islamske literature, obrazovanju mladih i drugim sličnim aktivnostima.

Oženio se 1964. godine Esmom rođ. Bakšić, sa kojom je stekao sina i kćerku. Živio je u Sarajevu.

Na Ahiret preselio Sinan Ramadanović

Sinan Ramadanović, član organizcije Mladi muslimani iz Mostara, preselio je na Ahiret u ponedjeljak 27. maja u 92 godini života. Svoje zadnje mjesece života prevo je u Centru za stare osobe u Podveležu koji djeluje u okviru Medžlisa Mostar.


On je rođen 2 oktobra 1932. godine u Mostaru. Mekteb i osnovnu školu završio je Mostaru, kao i mehaničarski zanat.
Član organizacije „Mladi muslimani“ postao je 1947. godine, kada ga je u rad Organizacije uključio Mustafa Hadžiosmanović. Pošto je Organizacija u tom periodu bila ilegalna, tako je i rad članova bio strogo konspirativan i zasnivao se na principu tri člana u jednoj grupi. Sinan Ramadanović bio je u grupi sa Džemalom Hadžiosmanovićem i Salihom Mišićem, a kasnije je bio vođa grupe koju je činio sa Ahmedom Rustempašićem i Mustafom Gušićem. Zadatak njegove grupe bio je organizacija podjele vjerskih brošura i širenje stavova i pogleda Organizacije među omladinom, odnosno omasovljenje Organizacije.
Uhapšen je u junu 1949. godine kao član organizacije „Mladi muslimani“ i prebačen u zatvor Ćelovina u Mostaru. Nakon jednomjesečne istrage bez optužnice i presude prebačen je u Travnik na izdržavanje kazne društveno-korisnog rada u trajanju od dvije godine, a zatim na imanje Rilić na Kupresu, gdje je nastavio izdržavanje kazne radeći u kamenolomu. Kaznu je izdržavao i radeći na izgradnji naselja Čengić Vila u Sarajevu, u Gračanici kod Tuzle te u okolici Zenice.
Poslije izlaska iz zatvora završio je započetu tehniču školu i zaposlio se u preduzeću „Remont“ kao automehaničar, pa onda u preduzeću Sokol iz Mostara.
Nije se ženio.
Početkom devedestih godina prošlog stoljeća i nakon demokratskih promjena u BiH zajedno sa članom Organizacije Smailom Velagićem, a na inicijativu Edaha Bećirbegovića, dao je doprinos u radu na obnovi i uspostavi mostarskog MDD „Merhamet“.

Njegova autobiografija je objavljenja u knjizi MM - sjećanja u izdanju mostarskog udruženja Toprak.

 

Nadamo se da će Džemaludin Latić brzo proći faze "bosanstva"

Nažalost niz javnog omalovažavanja historijskih dostignuća Bošnjaka sa kraja 20. stoljeća i dalje se u bosanskohercegovačkoj javnosti nastavlja.

Udruženje Mladi muslimani smatra žalosnim i ponižavajućim kada negiranje Bošnjaka dolazi od osoba koje su nekad bili predvodnici i uzori našeg naroda. Ovaj put je dr. Džemaludin Latić kroz antidržavni projekat Akademije Kulin ban otkrio da je promijenio svoje stavove o Bošnjačkom saboru i Bošnjačkoj naciji.

Nadamo se da je ovo samo jedna fazu u životu pjesnika Latića i da će se ubrzo vratiti vrijednostima kojima i pripada.

Mladi muslimani su se kroz svoje djelovanje borili za očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta koji je bio napadan izvana. Međutim, zadnjih godina svjedočio da najveća prijetnja opstanku Bosne i Hercegovine i Bošnjaka dolazi iznutra što pokazuje da su neprijatelji naše domovine i naroda postali podmukliji i sofisticiraniji. Ovaj izazov predstavlja suštinsko pitaje našeg opstanka u godinama koje su ispred nas.

Upravni odbor udruženja Mladi muslimani

 

Delegacija Udruženja Mladi muslimani posjetila Bakira Izetbegovića

U ponedjeljak 13. maja 2024. godine delegacija Udruženja Mladi muslimani predvođena predsjednikom Edhemom Bakšićem posjetila je Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije.

Na sastanku predsjednik Bakšić je predstavio trenutne aktivnosti i projekte Udruženja Mladi Muslimani.



Tom prilikom predsjedniku Izetbegoviću je uručena Monografija Mladi muslimani I tom.

Pored predsjednika Bakšića u delegaciji Udruženja bili su Dženan Suljević, član Upravnog odbora, i Sanadin Voloder, sekretar Udruženja.