Na Ahiret preselio Sinan Ramadanović

Sinan Ramadanović, član organizcije Mladi muslimani iz Mostara, preselio je na Ahiret u ponedjeljak 27. maja u 92 godini života. Svoje zadnje mjesece života prevo je u Centru za stare osobe u Podveležu koji djeluje u okviru Medžlisa Mostar.


On je rođen 2 oktobra 1932. godine u Mostaru. Mekteb i osnovnu školu završio je Mostaru, kao i mehaničarski zanat.
Član organizacije „Mladi muslimani“ postao je 1947. godine, kada ga je u rad Organizacije uključio Mustafa Hadžiosmanović. Pošto je Organizacija u tom periodu bila ilegalna, tako je i rad članova bio strogo konspirativan i zasnivao se na principu tri člana u jednoj grupi. Sinan Ramadanović bio je u grupi sa Džemalom Hadžiosmanovićem i Salihom Mišićem, a kasnije je bio vođa grupe koju je činio sa Ahmedom Rustempašićem i Mustafom Gušićem. Zadatak njegove grupe bio je organizacija podjele vjerskih brošura i širenje stavova i pogleda Organizacije među omladinom, odnosno omasovljenje Organizacije.
Uhapšen je u junu 1949. godine kao član organizacije „Mladi muslimani“ i prebačen u zatvor Ćelovina u Mostaru. Nakon jednomjesečne istrage bez optužnice i presude prebačen je u Travnik na izdržavanje kazne društveno-korisnog rada u trajanju od dvije godine, a zatim na imanje Rilić na Kupresu, gdje je nastavio izdržavanje kazne radeći u kamenolomu. Kaznu je izdržavao i radeći na izgradnji naselja Čengić Vila u Sarajevu, u Gračanici kod Tuzle te u okolici Zenice.
Poslije izlaska iz zatvora završio je započetu tehniču školu i zaposlio se u preduzeću „Remont“ kao automehaničar, pa onda u preduzeću Sokol iz Mostara.
Nije se ženio.
Početkom devedestih godina prošlog stoljeća i nakon demokratskih promjena u BiH zajedno sa članom Organizacije Smailom Velagićem, a na inicijativu Edaha Bećirbegovića, dao je doprinos u radu na obnovi i uspostavi mostarskog MDD „Merhamet“.

Njegova autobiografija je objavljenja u knjizi MM - sjećanja u izdanju mostarskog udruženja Toprak.

 

Nadamo se da će Džemaludin Latić brzo proći faze "bosanstva"

Nažalost niz javnog omalovažavanja historijskih dostignuća Bošnjaka sa kraja 20. stoljeća i dalje se u bosanskohercegovačkoj javnosti nastavlja.

Udruženje Mladi muslimani smatra žalosnim i ponižavajućim kada negiranje Bošnjaka dolazi od osoba koje su nekad bili predvodnici i uzori našeg naroda. Ovaj put je dr. Džemaludin Latić kroz antidržavni projekat Akademije Kulin ban otkrio da je promijenio svoje stavove o Bošnjačkom saboru i Bošnjačkoj naciji.

Nadamo se da je ovo samo jedna fazu u životu pjesnika Latića i da će se ubrzo vratiti vrijednostima kojima i pripada.

Mladi muslimani su se kroz svoje djelovanje borili za očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta koji je bio napadan izvana. Međutim, zadnjih godina svjedočio da najveća prijetnja opstanku Bosne i Hercegovine i Bošnjaka dolazi iznutra što pokazuje da su neprijatelji naše domovine i naroda postali podmukliji i sofisticiraniji. Ovaj izazov predstavlja suštinsko pitaje našeg opstanka u godinama koje su ispred nas.

Upravni odbor udruženja Mladi muslimani

 

Delegacija Udruženja Mladi muslimani posjetila Bakira Izetbegovića

U ponedjeljak 13. maja 2024. godine delegacija Udruženja Mladi muslimani predvođena predsjednikom Edhemom Bakšićem posjetila je Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije.

Na sastanku predsjednik Bakšić je predstavio trenutne aktivnosti i projekte Udruženja Mladi Muslimani.



Tom prilikom predsjedniku Izetbegoviću je uručena Monografija Mladi muslimani I tom.

Pored predsjednika Bakšića u delegaciji Udruženja bili su Dženan Suljević, član Upravnog odbora, i Sanadin Voloder, sekretar Udruženja.

Okupljanje koje dodatno dijeli Bošnjake

Jedna od vrijednosti Bošnjačkog naroda je politički pluralizam koji se jasno razlikuje od političke isključivosti uz podršku stranih centara moći uz čiju pomoć je Trojka nametnula svoju vlast.

Bošnjaci u domovinskim zemljama, odnosno na području Zapadnog Balkana imaju svoju historiju društveno-političkih procesa koji su u značajnoj mjeri povezani sa dešavanjima u matičnoj državi. Pojedine zajednice očuvale su političko jedinstvo, dok druge imaju širi spektar djelovanja kroz političke stranke.


Nastojanja Elmedina Konakovića da okuplja i organizuje Bošnjake nakon što je svoju stranku izgradio na antibošnjačkoj retorici pokazuje da su njegove aktivnosti očito dirigovane iz regionalnih centara moći ili se radi o populističkom zaokretu u izbornoj godini.

Ovaj skup neodoljivo podsjeća na sličan događaj koji se desio 25. novembra prošle godine u Sarajevu u kontekstu obilježavanja 30. godišnjice od Bošnjačkog sabora. I na taj skup su bili pozvani mnogi Bošnjaci iz domovinskih zemalja i BiH, ali malo ih se odazvalo jer su uvidjeli da taj skup ne odražava nacionalne interese Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.

Bošnjake mogu da okupljaju temeljne institucije koje su se u proteklih više od sto godina dokazale i pokazale i koje baštine naše istinske vrijednosti. Okupljanje na osnovu političke konkurencije prema Stranci demokratske akcije, kao prvoj modernoj bošnjačkoj političkoj opciji koja je djelovala od Slovenije do Makedonije, odnosno od Evrope preko Amerike do Australije je u suštini nametanje Bošnjacima da ih vode oni koji nisu dobili njihovo povjerenje na izborima.

Nadamo se da će naredni izborni ciklusi pokazati ko su legalni i legitimni predstavnici Bošnjaka i da će se Bošnjaci redovno okupljati na zdravim osnovama.

Upravni odbor Udruženja Mladi muslimani