Proglas

Povodom  Izraelskog zločinačkog napada na humanitarni konvoj „Flota slobode“ namjenjenim opkoljenom  narodu Gazze u međunarodnim vodama Sredozemlja

Mi, okupljeni ovdje u ovom lijepom gradu Sarajevu, koje je nekoć bio pod opsadom gdje je svaki humanitarni konvoj isčekivan sa strepnjom izražavamo svoj protest protiv Izraelskog zločinačkog napada na humanitarni konvoj Flota slobode namjenjenim opkoljenom  narodu Gazze u međunarodnim vodama Sredozemlja. Mi, ljudi dobre volje, apelujemo na savjest i odgovornost svih ljudi da dignu svoj glas protiv ubijanja humanitarnih radnika i izdizanja izraelskih vlasti iznad svih međunarodnih zakona.

Opširnije...

Odgovori Alije Izetbegovića na 100 pitanja magazina Start

ODGOVORI ALIJE IZETBEGOVIĆA NA 101 PITANJE

 

Bh. magazin "Start" uradio je intervju sa Alijom Izetbegovićem, neposredno prije njegove smrti. Alija je u vidu blic intervjua odgovorio na 101 pitanje. Mnogi odgovori su i danas aktuelni, a "Diwan" ga donosi u cjelosti na 10 godina od smrti jednog od najvećih velikana u Bošnjaka.

 

1. Kako zdravlje?

- Promjenjivo, uglavnom loše.

 

2. Koliko se danas bavite politikom?

- Pratim je.

 

3. Do koje minute gledate dnevnik?

- Obično do kraja.

 

4. Ako je na jednom kanalu Liga šampiona, a na drugom politička emisija, da li gledate samo utakmicu ili daljinskim prebacujete s kanala na kanal, kao ove mlađe generacije?

- Ako su i u političkoj emisiji šampioni, gledam političku emisiju.

 

5. Da li je bilo teže voditi drzavu ili danas, s penzijom, izgurati od prvog do prvog?

- Voditi državu zaista je teško, ali, ne daj Bože, živjeti od same penzije.

 

6. Da li ste ikada stali pred ogledalo i rekli: Alija, ti si vođa svog naroda?

- Osjećao sam se vođom svoga naroda, naročito u jednom teškom vremenu, ali te grimase pred ogledalom sigurno nisam pravio.

 

7. Kada ste se kao predsjednik najvise prepali?

- Kada sam obaviješten o rusenju Starog mosta. Tih dana vodio sam razgovore o miru s Hrvatima kako bih zatvorio taj drugi front. Kada mi je došla vijest o mostu, učinilo mi se da je dalji otpor bezizgledan i da se nastavlja samo po inerciji.

 

8. Najveći političar s kojim ste se upoznali?

- Dvoumim se između Billa Clintona i Helmuta Kohla.

 

9. A koga rado ne biste nikada vidjeli?

- Douglasa Hurda, ondašnjeg ministra inostranih poslova Velike Britanije, a dodao bih i Jasushia Akashia.

 

10. Ko Vam je politički uzor?

- Mahatma Gandhi.

 

11. Kako biste dovršili: Politika je...? 

- Politika može biti plemenita vještina, ali je češće nužno zlo. Ona je obično prljava kao kanalizacija, ali i neophodna kao i kanalizacija. Sjaj neke palate treba zahvaliti i dobrom funkcioniranju kanalizacije. 

 

12. Biti predsjednik države je zanimanje ili misija? 

- Za mene je to bila misija. Kada se misija potpuno pretvorila u politiku, ja sam se povukao. Naravno, mišljenje o sebi najmanje je mjerodavno. 

 

13. Kada ste posljednji put napuštali svoj kabinet, da li ste sami spakirali stvari? 

- Da, sam. 

 

14. Čiji ste savjet najradije usvajali? 

- Svoga sina Bakira. 

 

15. Osoba s kojom najradije pijete kahvu? 

- Već duže vremena ne pijem kahvu, ali kada to učinim, onda je pijem s Bakirom i za njegov hatar. 

 

16. Kada se okupi familija, da li razgovarate o politici ili o cijenama na pijaci? 

- Priča se o svemu, što znači da bude i trača, ali o politici ipak najviše. 

 

17. Kada ste posljednji put otišli na pijacu? 

- Mislim da je to moglo biti 1989. 

 

18. Bosna ili Sava? 

- I Bosna i Sava. 

 

19. Družite li se sa svojim unucima? Kako najradije? 

- U posljednje vrijeme ne baš često. Sva moja unučad, ima ih pet, su cure, tj. djevojke i djevojčice. Ženski rod ima svoje specifične teme i probleme. Moje je da ih volim. 

 

20. Koji Vam se nadimak više sviđao: Dedo ili Babo? 

- Dedo, jer izražava veću mjeru bliskosti. Uostalom, ja sam već 26 godina dedo svojoj unuci Selmi. 

 

21. Kako ste mirili religiju i politiku? 

- Nisam osjećao sukob te vrste. U situaciji kakva jest, vjera je za mene bila i ostala privatna stvar, pa iako iskrena i duboka, činio sam sve da je ne prenaglašavam. 

 

22. Kada je, iz strateških razloga, trebalo nešto slagati, kako ste to sebi pravdali? 

- Već ste odgovorili: strateškim razlozima. 

 

23. Da li ste zlopamtilo? 

- Nisam. 

 

24. Da se danas sretnete s Radovanom Karadžićem, šta biste mu rekli? 

- Sve što sam mu imao reći, rekao sam prije. Sad su na redu njegovi razgovori s haškim istražiteljima i sudijama. 

 

25. Najveći hendikep starosti? 

- Što jedan po jedan umiru svi prijatelji iz mladosti, pa si u tom pogledu sve više sam. A umiru i neke čarolije i iluzije mladosti koje život čine podnošljivim. 

 

26. Da li ste ikada posumnjali da Bog postoji? 

- Da. 

 

27. Kada? 

- U mladosti. Čitao sam različitu literaturu, ponekad namjerno ateističku, valjda da istestiram svoju vjeru. Ali sumnje bi se brzo rasplinjavale. Svemir bez Boga uvijek mi se činio besmislenim. 

 

28. Sekularna ili konfesionalna BiH? 

- Sekularna s razvijenim vjerskim i svakim drugim slobodama. 

 

29. Zašto? 

- Jer je Bosna mješavina vjera, nacija i kultura. Konfesionalna Bosna je nezamisliva, osim kao teror. 

 

30. Da li ste hafiz? 

- Ne. 

 

31. Najveći islamski mislilac? 

- Mislim da je to danas Hussein Nasr, Perzijanac koji živi u Americi. 

 

32. Koliko ste spremni halaliti? 

- Mnogo. 

 

33. Šta ne biste nikada halalili? 

- Poniženje. 

 

34. Da li biste nekome iz Vaše uže porodice halalili mješoviti brak? 

- Teško, ali se nikada tog djeteta ne bih odrekao. 

 

35. Zašto? 

- Zato što sam neke stvari spoznao u životu. 

 

36. Avdo Sidran ili Džemaludin Latić? 

- Volim obojicu, ali Sidran mi je bliži. 

 

37. Da Vas zdravlje služi, biste li pristali da, prema šerijatu, imate više žena? 

- Ne, što bi mi, uz sve druge nevolje, trebao i taj pakao na zemlji? 

 

38. Šta prvo pomislite kada vidite ženu pod nikabom? 

- Ako mislite na pokrivanje lica, pomislim da bi ga trebalo zabraniti. Ali se brzo predomislim: s kojim pravom da se ja ili bilo ko miješa u način oblačenja ljudi. To treba da ostane privatna stvar. 

 

39. Kako zamišljate dženetske hurije? 

- Nikako. 

 

40. Ovih dana javnost je uzburkao Divjakov intervju dat jednom beogradskom listu. Vaša reakcija? 

- Iznenađen. 

 

41. A Filipovićev beogradskom "Ninu"? 

- Nisam iznenađen. 

 

42. Možete li to malo bolje objasniti? 

- Objašnjenja bi bila malo duža i ne odgovaraju ovom tipu ekspresnog intervjua. Mogu reći samo nekoliko rečenica. Iznenađen sam Divjakovim stavom da smo trebali rizikovati i prepustiti se na milost i nemilost Miloševiću. Zaboravio je kakva grupa zločinaca bi tada vladala Bosnom: Karadžić, Mladić, Ostojić, Maksimović i slični. Shvatam da je gospodin Divjak mogao onda (1991-92) gajiti takve iluzije, ali danas, nakon svega... Iznenadilo me i njegovo otkriće da su Bošnjaci u toku rata sasvim normalno živjeli u Banjoj Luci. Ta tvrdnja je neistinita i apsurdna. Ne znam gdje ju je pokupio. Što se tiče Filipovića, on prešućuje činjenicu da se radilo o uspostavljanju ne cijele, nego krnje Jugoslavije. A Hrvati, šta bi oni rekli? Kljujić, tadašnji vođa Hrvata, za tzv. Istorijski sporazum rekao je da je to nož u leđa hrvatskom narodu, dogovor na račun trećeg, a Tuđman koji je već bio proglasio nezavisnost Hrvatske, govorio je sa sprdnjom kako dva turska bega pokušavaju vratiti list povijesti unatrag. A osim toga, htio je i on svoj dio Bosne. Dakle, izbio bi rat za BiH na teritoriji BiH i mi treći bi bili topovsko meso u ratu između Hrvatske i Srbije. Poznati nezavisni novinar Stojan Cerović u beogradskom časopisu Vreme tih dana ovako je komentirao Sporazum: Zulfikarpašićeve riječi: ja vjerujem Miloševiću, šokirale su Hrvate, skandalizovale Bosnu i zasmijale dobar dio Srbije. Nijedan valjan srpski nacionalista ovo neće shvatiti ozbiljno. Njima će se svakako učiniti da im Zulfikarpašić Bosnu donosi na tanjiru. 

 

43. Daytonski ugovor, kojeg ste Vi potpisali, predmet je oštrih i tačnih kritika? Kako vrijeme prolazi, tih kritika je sve više? 

- Da, poslije bitke svi su generali. Dobro primjećujete: kako sjećanja na rat blijede. Daytonski ugovor plebiscitarno je prihvaćen kada je zaključen i kada je prestalo ubijanje, razaranje i iseljavanje, a došli voda, struja, plin. Sada nekima Dayton ne valja. Pa i ne valja kad bismo i bez njega imali mir i državu. Bosna nije mogla ratovati još jednu godinu, a da je odbacila Daytonski sporazum, morala bi nastaviti ratovati, i to potpuno izolirana. Bosna je pred zimu 1995. bila teški ranjenik, a zahvaljujući daytonskom miru, ona je preživjela. Sada neka je liječe. To je posao nove generacije. Izlječenje je moguće, dugo će trajati, treba gutati gorke pilule i uporno raditi. 

 

44. Kako ste iskoristili vrijeme provedeno u zatvoru? 

- Pratio sam približavanje evropske bure i mnogo čitao. 

 

45. Koliko dana ste ukupno bili u zatvoru? 

- Pa, ako uzmem prvi i drugi zatvor, negdje oko 3.160 dana. 

 

46. Koliko ste knjiga pročitali za to vrijeme? 

- Jednu malu biblioteku. 

 

47. Da li ste se ikada pokajali zbog nečega što ste učinili? 

- Da, više puta. 

 

48. Čega se iz zatvora najčešće sjetite? 

- Radosti kada sam primao dječija pisma. 

 

49. Šta ste pomislili kada su se iza Vas prvi put zatvorila vrata ćelije? 

- Ne sjećam se, ali vjerovatno ono što i sada kada mi se dogodi nešto osobito neprijatno. Pomislim, šta se može, to je dio moje sudbine. To me smiruje. 

 

50. Da li ste ikada pokušali ili da li ste razmišljali o bjekstvu iz zatvora? 

- Jesam pomišljao, nisam pokušao. 

 

51. Najveći prijatelj iz zatvorskih dana? 

- Jedan Albanac iz Bara, Fuad se zvao, pazio me kao oca. 

 

52. Šta ste sebi obećali da ćete uraditi kada izađete iz zatvora? 

- To se mijenjalo u toku šest godina. Prvo sam mislio da ću, kad god to mogu, biti sa svojim unučicama. Pred kraj zatvora planove sam potpuno promijenio: stvarat ću demokratsku stranku protiv komunističke diktature. 

 

53. Mislite li da ste ispunili to obećanje? 

- Mislim da jesam. 

 

54. Da li ste se u zatvoru ikada potukli. Ako jeste, s kim i zašto? 

- Jesam, ali to je bilo u prvom zatvoru na terenu. Ne ja lično, nego grupa s grupom. Razlozi su bili bez veze, u svakom slučaju ne politički. Vođa naše grupe bio je jedan Beograđanin, onizak dečko, gospodsko dijete, ali se znao dobro tući. U drugom zatvoru, kao pravnik, bio sam predmet posebne pažnje zatvorenika. Znate, trebalo je pisati razne molbe, žalbe, predstavke. Zatvorenici su mi se obradovali. 

 

55. Da li danas postoje politička djelovanja koja bi, prema Vašem mišljenju, trebalo sankcionirati zatvorskom kaznom? 

- Da. Sve aktivnosti na razbijanju Bosne i Hercegovine kao države. 

 

56. Sa svim muslimanskim zemljama imali smo prijateljske odnose. Izuzetak je Irak s kojim nemamo ni diplomatske odnose. Šta je uzrok? 

- Kada je 1990. Irak napao Kuvajt, ja sam na pitanje novinara odgovorio da je Saddam Hussein luđak. Naša i arapska štampa prenijele su tu izjavu. Pretpostavljam da je to razlog. Tirani su sujetni i pamte. 

 

57. Koliko danas uspijevate čitati? 

- Gotovo ništa. Naravno, svakodnevno prelistam dnevnu štampu i par magazina koji izlaze u Sarajevu, ali to ne smatram čitanjem. 

 

58. Šta biste radije čitali: religioznu literaturu ili memoare političara? 

- Moram priznati, kada bih čitao, to bi prije bili memoari političara. 

 

59. Posljednja knjiga koju ste pročitali? 

- To je Howckingova Kratka povijest vremena. Howcking je jedan od najvećih živih fizičara, ali teorije koje izlaže, to su one o odnosu prostora i vremena, za običnog čovjeka su bliske fantastičnom romanu. Nisam siguran da sam ga sasvim razumio.

 

60. Najveći negativac u vašim memoarima? 

- To je jedan čovjek, advokat po zanimanju, neizlječivi lažov i klevetnik, spreman na sve. 

 

61. Žena kojoj se divite? 

- Malo ih je. Divio sam se svojoj majci koja je njegovala teško bolesnog oca i, pored toga, stizala na sve. 

 

62. Da ste Vi danas predsjednik SDA, s kim biste prije išli u koaliciju, sa SDP-om ili SDS-om? 

- Sa SDP-om. 

 

63. Zašto? 

- Jer hoće Bosnu i Hercegovinu. 

 

64. Kada ste donosili važne državničke odluke, čiji ste savjet najviše uvažavali? 

- Najviše vlastiti. Volio sam slušati mnoga mišljenja, a onda bih se posavjetovao sa sobom i odlučivao. 

 

65. Mladi političar u kojeg najviše vjerujete? 

- Amor Mašović. 

 

66. Koje pitanje sebi najčešće postavljate? 

- To je pitanje je li se moglo učiniti išta realno, da li se nešto propustilo da se izbjegne rat. To pitanje ću sebi postavljati dok sam živ. 

 

67. Kako biste voljeli da Vas upamte Bosanci i Hercegovci? 

- Kao čovjeka koji ih je uvijek imao na srcu. 

 

68. Jeste li ikada probali alkohol? 

- Jesam, ali to je bilo jako davno. 

 

69. Da li ste, glasajući na izborima, zaokruživali svoje ime? 

- Jesam, jer sama kandidatura to podrazumijeva. 

 

70. Najnemoralnija ponuda koju ste dobili u svojoj političkoj karijeri? 

- Miloševićeva ponuda da budem predsjednik krnje Jugoslavije. Podrazumijevalo se da bi sve ključne pozicije, naročito u vojsci, zadržali Srbi. 

 

71. Kako ste potrošili novac koji ste dobili od brojnih nagrada iz inostranstva? 

- Samo su dvije nagrade bile novčane. Većinu novca sam podijelio. 

 

72. Šta ste od tog novca kupili supruzi, djeci, unucima. Šta sebi? 

- Nisam ništa. Dao sam im novaca da sami kupe. Sebi nisam ništa kupio jer sve što mi je potrebno, imam. 

 

73. Kada bi Vam sin Bakir kazao da se želi kandiditirati za člana Predsjedništva BiH, ili u nekoj ljepšoj budućnosti za predsjednika BiH, šta biste mu savjetovali? 

- Da to ne čini. Ali, koliko znam, ni Bakirove ambicije ne idu u tom pravcu. 

 

74. Tokić ili Lagumdžija. Zašto? 

- Nijedan, iz različitih razloga. 

 

75. Ocijenite Bosnu i Hercegovinu ocjenom od 1 do 10? 

- Jedna šestica, recimo. 

 

76. Kada se danas osvrnete iza sebe, šta Vam je najviše nedostajalo: 

a) razumijevanja; 

b) volje; 

c) pameti; 

d) strpljenja; 

e) odlučnosti? 

- Neki smatraju da je to odlučnost, jer sam neki važan problem znao u sebi prokuhavati danima. Ja, opet, to nisam doživljavao kao neodlučnost, nego pretjerano osjećanje odgovornosti. O čemu se stvarno radilo, to će drugi ocijeniti. 

 

77. Vi ste bili član Predsjedništva BiH, Tihić je to danas. Koji je slijedeći Šamčanin na čelu države? 

- I pokojni Zoran Đinđić bio je Šamčanin, tako da su Šamčani svoju kvotu rukovodilaca višestruko iscrpili. 

 

78. Zamislite da imate 20 godina. Kako biste danas politički djelovali? 

- Mislim da bih bio buntovnik, kao što sam bio onda kad mi je bilo 20 godina. A za pobunu uvijek se nađe razloga. 

 

79. Šta ste Vi sa svoje strane poduzeli da spriječite rat u Iraku? 

- Ništa ili gotovo ništa. Nekoliko kritika američkog stava, tek da umirim svoju savjest. S obzirom na način na koji je razmišljao predsjednik Bush, nije se moglo ništa učiniti, a i riječi su izgubile svaki učinak. 

 

80. Da li vlast budi ono najgore u čovjeku? 

- Kod većine ljudi da. Neke ljude poslije nekoliko mjeseci vlasti ne možete prepoznati. Potpuno se zaborave, a počinju time što se jako vole slikati. 

 

81. Vaš najgori politički potez u karijeri? 

- Imam nekoliko kiksova koji me sekiraju, ali ne znam koji je najgori. Svi su najgori. 

 

82. A najbolji? 

- Što sam 1991., kada je bjesnio rat u Hrvatskoj, pozvao naše regrute da se ne javljaju u vojsku. 

 

83. Idealna sofra Alije Izetbegovića? 

- Dok sam bio zdrav, to je bila pita od krompira. Sada je to pura, a od napitaka vrelo mlijeko. 

 

84. Koliko puta su pokušali atentat na Vas? 

- Ne znam. Možda su pokušali a da ja to ne znam. Pucali su sedamdeset puta na zgradu Predsjedništva. Jesu li to bili atentati na mene? Na Igmanu su više puta pucali u moja kola, ali nisam siguran da je to bilo namijenjeno meni. Pucali su na sve što se kreće. 

 

85. Da li ste se tada prepali? 

- Jesam, ali sam uvijek vladao sobom. Okolina me smatrala hrabrim čovjekom, ali to je više ono: šta će biti, bit će. 

 

86. Koga više cijenite: loše prijatelje ili opasne neprijatelje? 

- Ponekog opasnog neprijatelja sam poštovao, a nijednog lošeg prijatelja. 

 

87. Knjiga koju mora pročitati svaki Bosanac i Hercegovac? 

- Natjerali ste me da se dobro zamislim. Zaključio sam da to nikako ne može biti jedna knjiga ili takva knjiga još nije napisana. Možda će biti. Ipak, bilo bi vrlo korisno da svi Bosanci i Hercegovci pročitaju Kur'an i Bibliju, makar u skraćenim verzijama. Bilo bi sigurno više razumijevanja. 

 

88. Kolika je bila begovina Izetbegovića? 

- Ne znam tačno, ali nije bila velika. 

 

89. Šta je sada s tim? 

- Nešto je zahvatila agrarna reforma 1921., nešto ona 1946., nešto se prodalo između dva rata kako bi se preživjelo. 

 

90. Opišite bosanskog muslimana? 

- Znate kako ih je opisao Meša Selimović u romanu Derviš i smrt: Primaju nerad sa Istoka, ugodan život sa Zapada... Ne liče na junake, a najteže ih je uplašiti prijetnjom, dugo se ne osvrću ni na šta, svejedno im je šta se oko njih dešava, a onda, odjednom, sve počne da ih se tiče, sve isprevrću i okrenu na glavu, pa opet postanu spavači... a lahko im dosadi jedan čovjek, makar im činio i dobro... zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga. A povrh svega, moji su i ja sam njihov kao rijeka i kaplja, i sve što govorim, kao da o sebi govorim. Tako govori Mešin Hasan s pjesničkim pretjerivanjem. A ja bih rekao da već 60 godina prilično poznam narod kojem pripadam. Mogu reći da ga znam i imam neku predstavu o njemu od 1940. godine pa naovamo. Upoznao sam ga u miru i ratu. To je dobar narod, narod u kvalitativnom usponu, ako se tako može reći, koji je izdržao mnogo i koji će preživjeti i ove najnovije nevolje. U svakom slučaju, kakav god je, ja sam njegov dio. 

 

Riječ dvije o njima 

 

91. Osama bin Laden? 

- Čovjek koji živi u zabludi da se atentatima i terorizmom može nadoknaditi 200 godina spavanja, nerada i neučenja. 

 

92. George W. Bush? 

- Čovjek koji živi u zabludi da se pukom silom može ovladati svijetom, a može se samo idejama. I Amerika je bila ideja, ali, čini se, to prestaje biti. 

 

93. Mustafa ef. Cerić? 

- Najobrazovaniji i najaktivniji reis u istoriji ove institucije. 

 

94. Kardinal Vinko Puljić? 

- Proveo je najteže dane s nama u Sarajevu. Zbog toga mu povremene nacionalističke izjave mogu prečuti. 

 

95. Mitropolit Nikolaj? 

- Ne znam ga. Čuo sam da je veoma pametan čovjek. 

 

96. Vladimir Putin? 

- Imam neku refleksnu averziju prema obavještajcima. 

 

97. Haris Silajdžić? 

- Drag ters s velikim zaslugama za BiH. 

 

98. Biljana Plavšić? 

- Njeno priznanje genocida nad nesrpskim stanovništvom Bosne i Hercegovine u toku agresije ima ogroman značaj. Da li je to priznanje iskreno? Mislim da jeste, ali to, objektivno, nije ni važno. 

 

99. Bill Clinton? 

- Drag veliki dječak sa saksofonom i pri tome izvanredna inteligencija. 

 

100. Saddam Hussein? 

- Ratni zločinac i tiranin. U ovome ga na Srednjem istoku nadmašuje samo Ariel Sharon. 

 

101. Marko Vešović? 

- Dobar pisac i duhovita svađalica. Kada mi donesu "Dane", prvo pročitam njegove Zapise iz modre sveske. 

Normalizacija odnosa i formiranje 'novog Bliskog istoka'



Od uvođenja koncepta „Bliski istok“ i početka njegove intenzivne upotrebe u političkom i intelektualnom smislu tokom pedesetih godina, izraelski planovi počeli su iscrtavati konture i karakteristike tog Istoka prema planovima koje su pažljivo sastavljale i usvajale američke administracije koje su se smjenjivale. 

One su ih nastojale primijeniti u stvarnosti sponzorirajući brojne sporazume između Arapa i Izraelaca koji su došli pod nazivom „mirovni sporazumi“, čiji je cilj bio nametnuti novi identitet arapskom narodu u kojem će arapski fundamenti ili nestati ili biti izgubljeni u korist labavog okvira koji se ponekad nazivao „veliki Bliski istok“, a ponekad „novi Bliski istok“.

Od potpisivanja sporazuma iz Camp Davida između „Izraela“ i Egipta 1979. godine, zatim sporazuma iz Osla između Palestinske uprave i „Izraela“ 1993. godine, pa sve do potpisivanja sporazuma Wadi Araba između Jordana i „Izraela“ 1994. godine, naziv „Bliski istok“ (novi ili veliki) bio je prisutan u svim ovim sporazumima.

Ukroćivanje Irana

Potpisivanjem „sporazuma o normalizaciji odnosa“ između Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Bahreina s „Izraelom“ 15. septembra 2020. godine američki predsjednik Donald Trump i njegov zet Jared Kushner, koji je na poziciji njegovog glavnog savjetnika, ponovili su izraz „novi Bliski istok“, opisujući scenu koja će se formirati nakon potpisivanja ovih sporazuma. Prema tome, ovdje se postavlja pitanje: koje su to karakteristike ovog „novog Bliskog istoka“ čiju su zoru najavili Donald Trump i njegov zet Jared Kushner?

Zapravo, Trumpov govor o zori „novog Bliskog istoka“ može se shvatiti samo kao priprema ranijih događaja za naredne događaje i nove sporazume koji sasvim jasno ukazuju na to da su Sjedinjene Američke Države odlučne preoblikovati geografsku mapu zemalja novog "Bliskog istoka" na način da uspostavi nova pravila i preoblikuje regiju u skladu s američkim i izraelskim ciljevima, umjesto mape koju su početkom dvadesetog stoljeća sačinile glavne sile (Britanija i Francuska).

Buduća dešavanja i nove sporazume možemo nazrijeti kroz niz ranijih događaja u proteklih nekoliko godina, počevši od pokušaja da se ukroti Iran i uvedu sankcije toj zemlji. Potom slijedi povlačenje iz nuklearnog sporazuma koji su Sjedinjene Američke Države potpisale u vrijeme administracije Baracka Obame.

Tu su i pokušaji podjele jednog broja arapskih zemalja i njihovog ustrojstva kao „federacije“ stvaranjem haosa i izazivanjem unutrašnjih sukoba između različitih sekti i doktrinarnih pravaca, pa sve do pokušaja potpune eliminacije palestinskog pitanja i njegovog okončanja u skladu sa Trumpovom mirovnom vizijom nazvanom „Sporazum stoljeća“, koja je najavljena početkom ove godine.

Potkopavanje arapskih temelja

Nakon toga je uslijedilo potpisivanje sporazuma između Emirata i Bahreina o normalizaciji odnosa s „Izraelom“ radi dodatnog usklađivanja s ovim dogovorom i radi njegovog učvršćivanja kroz činjenje ustupaka u glavnim pitanjima palestinsko-izraelskog sukoba, poput pitanja glavnog grada Jerusalema, povratka izbjeglica, granica, doseljeničkih naselja i suvereniteta.

Slijedom toga, čini se da se ideja o izgradnji „novog Bliskog istoka“, što smo mogli primijetiti i čitati u svoj literaturi koja je pratila pokretanje mirovnog procesa devedesetih godina prošlog stoljeća do danas, počela pretvarati u stvarnost na terenu. Svoje plodove počinje davati sa početkom domino efekta arapske normalizacije odnosa s „Izraelom“, koja je započela s dvije zemlje, a očekuje se da će obuhvatiti i mnoge druge arapske zemlje, prema Trumpovim izjavama.

Mi se danas suočavamo s transformacijama i promjenama koje se događaju u regiji pod izraelskim insistiranjem i američkim pritiskom u nastojanju da se sukob na tom području riješi u skladu sa viđenjem drugačijim od onog koje su provodile prethodne američke administracije.

Oni koji prate razvoj događaja u regiji „Bliskog istoka“ u posljednjih nekoliko godina svjesni su da je Trumpova administracija već počela iscrtavati konture ovog Bliskog istoka, prema jasnom planu koji se temelji na preokretanju arapskog sistema i potkopavanju njegovih temelja, kako bi se sa geografskog poretka i faze nacionalizma i ideologija prešlo na novu fazu u kojoj će prevladavati blokovi i grupiranja na temelju ekonomskih i finansijskih interesa.

Prihvatanje 'Izraela' kakav jeste

U toj fazi bi „Izrael“ bio dominantna sila zbog svoje tehnološke i ekonomske nadmoći, čime bi se ostvario glavni cilj ovog diskursa, a to je preobrazba kompletnog arapskog svijeta, sa svim njegovim kulturnim, političkim i civilizacijskim komponentama, u drugačiju geografsku stvarnost, s namjerom da se pruži legitimitet „Izraelu“ u okviru ove velike regije.

Sporazumi o normalizaciji odnosa potpisani između UAE-a i Bahreina s Izraelom predstavljaju duboku geopolitičku promjenu u regiji „Bliskog istoka“, prema pristupu administracije predsjednika Trumpa, koji se temelji na preoblikovanju svijesti i kulture regije na način na koji se omogućuje integracija Izraela i prihvatanje njegove uloge u tom području.  

Pri tome, Izrael neće napraviti nikakve promjene u svom ponašanju i politici prema Palestincima. Na to se osvrnuo i Shimon Peres u svojoj knjizi Novi Bliski Istok, u kojoj je naglasio potrebu uspostavljanja odnosa čija bi osnova bile ekonomske relacije s nekim arapskim zemljama radi postizanja „navodnog mira“ i prihvatanja „'Izraela“ u regiji kakav jeste bez ikakvih promjena. 

Prema tome „Izrael“ je, kako je prije nekoliko dana istaknuo Boaz Bismuth, glavni urednik lista Israel Hayom, dobio „novi Bliski istok“ koji je želio, ali ne u septembru 1993. godine, već u septembru 2020. godine.

Izvor: Al Jazeera

Na ahiret preselio Kemalletin Erbekan

Pretpregled slike

Na bolji svijet u 92. godini života preselio je Kemalletin Erbekan, brat profesora Necmettina Erbekana.

Bio je iskren vjernik i čestit čovjek!

Kemalettin Erbakan, po stuci stomatolog, bio je uključen u pokret Mili Gorus u Istanbulu od 50-ih godina prošlog stoljeća. Kemalettin Erbakan ima i knjigu pod naslovom "Oko svijeta" u kojoj opisuje uspomene na svoga brata Necmettina.

Neka mu Gospodar podari lijepi Džennet, a porodici sabur.

Dženaza će biti klanjana 13. 08. 2020. u 14h u dvorištu Fatih džamije.

 

Podkategorije