Na ahiret preselio Nedžib Šaćirbegović

Može biti slika sljedećeg: Jedna osoba

 

Nedžib Šaćirbegović  rođen je 23. aprila 1926. godine u Travniku. Njegovi roditelji doselili su u Sarajevo tokom 1935. godine gdje je i završio osnovno obrazovanje, a 1945. godine je  maturirao u Prvoj muškoj gimnaziji u Sarajevu.

Aktivirao se u omladinskom društvenom životu grada još od rane mladosti. Postao je sekretar Glavnog odbora Organzijacije “Mladi muslimani” 1943. godine a bio je biran i u Glavni odbor. Nedžib Šaćirbegović bio je najbolji prijatelj Alije Izetbegovića sa kojim je uhapšen 1946. godine i osuđen na četiri godine zatvora sa prinudnim radom od strane Vojnog suda u Sarajevu. Tada su pobunom na Preporodovoj skupštini, nakon što se grupa „Mladih muslimana i muslimanki“ usprotivila uvlačenju komunističkih lobista u ovu instituciju, smatrajući je vakufom muslimanskog naroda i braneći upravo te vrijednosti, skrenuli pažnju komunističkih vlasti na sebe.

Nakon izdržane zatvorske kazne nastavlja sa radom u Organizaciji. Isticao se značajnim  angažmanom na svim aktivnostima. Zbog društvenih okolnosti koje su vladale i pritisaka koje je trpio planirao je emigrirati van Jugoslavije, međutim kako je bio pod stalnom prismotrom komunističkih vlasti njegov bijeg nije uspio.

Studij medicine završio je u Zagrebu gdje je promoviran u liječnika 1955. godine skupa sa Azizom Šaćirbegović i Tarikom Muftićem koji su također pripadali Organizaciji. Za kratko je radio kao liječnik u Travniku. Specijalizirao je medicinske nauke u Sarajevu 1961. godine. Bio je potpredsjednik Crvenog križa i sekretar Udruženja antialkoholičara. Pošto je permanentno imao problema sa vlastima zbog njegovog vjerskog stava nakon što je dobio mogućnost da ode u Tripoli sa svojom suprugom Azizom, prebjegao je u Austriju pa zatim za Vašington gdje je živio i radio. Bio je predsjenik Islamske zajednice u Vašingtonu, osnivač Islamskog centra u Columbusu, država Ohajo. A zbog naučnih i stručnih postignuća bio je izrazito cijenjen i uvažavan od strane američkih muslimana.

Njegova supruga bila je Aziza Alajbegović, istaknuta mladomuslimanka sa kojom je stekao sina.

Dao je značajan doprinos u osnivanju Stranke demokratske akcije. A tokom perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992 – 1995. godine  aktivirao se na sakupljanju donacija i finansijskih sredstava u pomoći napadnutoj domovini. Isticao se također u agitaciji i prezentiranju istine o dešavanjima u Bosni i Hercegovini, što je imalo velikog značaja za diplomatsku i medijsku borbu koju je R BiH vodila.

Preselio je na ahiret danas, 23. februara 2021. godine u SAD-u u 94. godini života.

Inna lillahi wa inna ilayhi raji'un!


______________
IZVOR: Sekcija za dokumentaciju Udruženja "Mladi muslimani"

 

 

Na ahiret preselio profesor Ismet Kasumagić

Preminuo profesor Ismet Kasumagić: Bio je jedan od najstarijih članova  Mladih Muslimana


IN MEMORIAN

Jučer u četvrtak 22. oktobra 2020. godine u Sarajevu na ahiret je preselio hadži Ismet Kasumagić.

Profesor Ismet Kasumagić pripadao je prvoj generaciji organizacije  „Mladi muslimani“. Bio je ekspert UN-a za oblast metalurgije, ministar u prvoj demokratskoj Vladi Republike Bosne i Hercegovine, rektor Univerziteta u Bihaću, član Sabora IZ u BiH, član Savjeta Islamske internacionalne konferencije, predsjednik Bošnjačkog udruženja političkih zatvorenika, potpredsjednik Udruženja građana "Mladi muslimani" i predsjednik idejne sekcije Udruženja. Jedan od povjerljivih saradnika prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alije Izetbegovića.

Rođen je u Sarajevu 21. jula 1928. godine.

Mekteb, osnovnu školu pa četiri razreda Šerijatske i Prve muške realne gimnazije završio je u Sarajevu.

Tokom 1943. godine, postao je član organizacije „Mladi muslimani“ gdje je kao petnaestogodišnjak učestvovao u humanitarnim akcijama pomoći muhadžirima iz Istočnoj Bosni koje je Organizacija predvodila. Već 1947. godine uhapšen je i osuđen kao pripadnik “Mladih muslimana” u procesu zajedno sa Vahidom Kozarićem, Ćazimom Viteškićem, Midhatom Džulbegovićem, Mehmedom Hadžiavdićem, Izetom Riđanovićem a dodatno je optužnici priključen i Ibrahim Trebinjac. Osuđen je tada na jednu godinu zatvora zbog navodnog iskazivanja antinarodnih stavova. Bez konkretnih dokaza u presudi je navedeno da su oni potpuno odvojeno djelovali, a ipak im je suđeno kao grupi. Kaznu je izdržavao u Sarajevu najviše radeći teške fizičke poslove na izgradnji zgrade tadašnjeg Centralnog komiteta.

Nakon izlaska iz zatvora, u Ljubljani upisuje i završava Metaluški fakultet. U svojoj struci postigao je veliki uspjeh uprkos činjenici da je bio politički disident. Nakon obavljene tri specijalizacije u Francuskoj i jedne u Engleskoj, postao je ekspert UN-a za područje metalurgiju. Najveći dio radnog vijeka proveo je na Metalurškom institute u Zenici. Radio je i kao istraživač u Energoinvestu, te dvije godine kao ekspert UN-a u Bagdadu. Govorio je engleski, francuski i slovenački, a pasivno se služio njemačkim i ruskim jezikom. Kao stručnjak bio je više puta nagrađivan.

Iako je bio dokazani stručnjak i naučnik koji je svojim radom samo doprinosio ugledu zemlje, zbog političkog neslaganja sa tadašnjim režimom u montiranom Sarajevskom procesu muslimanskim intelektualnica 1983. godine biva osuđen na deset godina teškog zatvora. Kaznu je ovaj put izdržavao u KPD Zenica, a nakon pet godina u izrazito teškim uslovima pušten je na slobodu.

U ilegali za vrijeme komunističkog režima, počev od 1956. godine, u kući porodice Kasumagić u Sarajevu organizovani su redovni sastanci grupe u sastavu: Alija Izetbegović, Salih i Omer Behmen, Vahid Kozarić i Ismet Kasumagić. Njihove aktivnosti ogledale su se u pokušaju komunikacije sa studentima iz arapskih zemalja i održavanju veze sa muslimanima u inostranstvu. Pisali su članake, organizovali tribine i predavanja te prevodili tekstove islamske tematike na bosanski jezik i svoje tekstove na strane jezike. Ova grupa bila je okosnica rada organizacije “Mladi muslimani” i zahvaljujući njihovoj predanosti i zalaganju i u tim teškim vremenima održavana je mladomuslimanska ideja.

Nakon demokratskih promjena u Bosni i Hercegovini početkom 90-tih godina prošlog stoljeća, profesor Kasumagić se aktivno uključio u organizovanje Stranke demokratske akcije, u kojoj je obavljao više funkcija. Aktivno se uključio i u borbu na obnovi rada muslimanskih institucija, Islamske zajednice kao i Udruženja građana “Mladi muslimani”.

Ismet Kasumagić ostat će upamćen kao moralna ličnost, posvećena porodici kroz čitav život. Sa suprugom Azijadom rođenom Serdarević, takođe istaknutom pripadnicom organizacije, stekao je tri kćerke, puno unučadi i praunučadi.

Dženaza će biti klanjana u petak, 23. oktobra 2020. godine u 14:30 na mezarju Ravne bakije. A hatma proučena istog dana u 14 sati u kući merhuma.

Neka je vječni rahmet i nagrada njegovoj plemenitoj duši!

Inna Lillahi ve inna ilejhi Radzi'un!
 
Sarajevo, 23.10.2020.
Sekcija za dokumentaciju Udruženja “Mladi muslimani”
 
 

Na ahiret preselio Osman Dobrača


Duboko ožalošćeni obavještavamo da je:

OSMAN (FERHAT) DOBRAČA

preselio na Ahiret u četvrtak, 20. augusta 2020., u 91. godini života.

Dženaza će se obaviti u petak 21. augusta 2020. godine poslije ikindija namaza u haremu Begove džamije, a ukop će se obaviti na mezarju NIŠAN - JARČEDOLI.



Na ahiret preselio Hilmija Lepić



Ko je bio Hilmija Lepić?!

Hadži Hilmija Lepić rođen je 1931. godine u mjestu Buziću kod Visokog, a živio je seoskim život sa svojih osmero sestara i braće te majkom i ocem koji su se bavili zemljoradnjom.

Otac Vejsil ga je upisao u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1945. godine koja je u tadašnjoj Jugoslaviji jedina bila priznata da radi kao vjerska ustanova. U internatu je stanovao sa ostalim medresantima a uspješno je završavao svaki razred. Tokom aprila 1949. godine (tačnije 18. aprila 1949. godine) kada je završio četvrti razred bio je uhapšen kao član „Mladih muslimana“

U organizaciju je stupio na prijedlog školskog druga Hukić Abdulaha iz Tuzle. Gdje se odmah uključio u okupljanje omladine u rodnom mjestu kako bi mladost privukao da ostane uz džamiju i vjeru a ne da krene putem partije kako je tada i kasnije objašnjavao.

Osuđen je na dvije godine zatvora. Odnosno kao jednom od mlađih u to vrijeme kazna mu je preimenovana u društveno koristan rad.

U jednom od brojnih razgovora za medije Hilmija Lepić je ispričao: „Prvo su me smjestili u tzv. Čemalušu u Sarajevu nekoliko dana, u samicu, gdje sam ispitivan. A potom od aprila do kraja maja vodili su nas po raznim zatvorima u Sarajevu. Kasnije sam na izdržavanju kazne proveo jedno izvjesno vrijeme kao rudar radeći sa Alijom Sirotanovićem u Rudniku Breza teške fizičke poslove ali nisam bio plaćen za svoj rad“.

Kako je prijatelj njegovog oca, ugledni zlatar urgirao za njega, biva pušten 1951. godine, nekoliko mjeseci prije isteka kazne na slobodu. Ali mu je bilo zabranjeno da se vrati i nastavi školovanje u Medresi, iako je to želio i kako je pripovjedao da je to bio san oca da bude „njegov hodža“

Hilmija Lepić je živio dostojanstveno i pošteno uvijek odan ideji mladomuslimanstva što je pokazivao i uključenošću u rad Osnovnog odbora Udruženja u Kaknju gdje je i živio.

Preselio je na ahiret 29. maja 2020. godine u 90. godini života.

Dženaza je obavljena 30. 05. 2020. godine na gradskom mezarju Bare

Rahmetullahi alejhi rahmeten vasiah!