Normalizacija odnosa i formiranje 'novog Bliskog istoka'
Od uvođenja koncepta „Bliski istok“ i početka njegove intenzivne upotrebe u političkom i intelektualnom smislu tokom pedesetih godina, izraelski planovi počeli su iscrtavati konture i karakteristike tog Istoka prema planovima koje su pažljivo sastavljale i usvajale američke administracije koje su se smjenjivale.
One su ih nastojale primijeniti u stvarnosti sponzorirajući brojne sporazume između Arapa i Izraelaca koji su došli pod nazivom „mirovni sporazumi“, čiji je cilj bio nametnuti novi identitet arapskom narodu u kojem će arapski fundamenti ili nestati ili biti izgubljeni u korist labavog okvira koji se ponekad nazivao „veliki Bliski istok“, a ponekad „novi Bliski istok“.
Od potpisivanja sporazuma iz Camp Davida između „Izraela“ i Egipta 1979. godine, zatim sporazuma iz Osla između Palestinske uprave i „Izraela“ 1993. godine, pa sve do potpisivanja sporazuma Wadi Araba između Jordana i „Izraela“ 1994. godine, naziv „Bliski istok“ (novi ili veliki) bio je prisutan u svim ovim sporazumima.
Ukroćivanje Irana
Potpisivanjem „sporazuma o normalizaciji odnosa“ između Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Bahreina s „Izraelom“ 15. septembra 2020. godine američki predsjednik Donald Trump i njegov zet Jared Kushner, koji je na poziciji njegovog glavnog savjetnika, ponovili su izraz „novi Bliski istok“, opisujući scenu koja će se formirati nakon potpisivanja ovih sporazuma. Prema tome, ovdje se postavlja pitanje: koje su to karakteristike ovog „novog Bliskog istoka“ čiju su zoru najavili Donald Trump i njegov zet Jared Kushner?
Zapravo, Trumpov govor o zori „novog Bliskog istoka“ može se shvatiti samo kao priprema ranijih događaja za naredne događaje i nove sporazume koji sasvim jasno ukazuju na to da su Sjedinjene Američke Države odlučne preoblikovati geografsku mapu zemalja novog "Bliskog istoka" na način da uspostavi nova pravila i preoblikuje regiju u skladu s američkim i izraelskim ciljevima, umjesto mape koju su početkom dvadesetog stoljeća sačinile glavne sile (Britanija i Francuska).
Buduća dešavanja i nove sporazume možemo nazrijeti kroz niz ranijih događaja u proteklih nekoliko godina, počevši od pokušaja da se ukroti Iran i uvedu sankcije toj zemlji. Potom slijedi povlačenje iz nuklearnog sporazuma koji su Sjedinjene Američke Države potpisale u vrijeme administracije Baracka Obame.
Tu su i pokušaji podjele jednog broja arapskih zemalja i njihovog ustrojstva kao „federacije“ stvaranjem haosa i izazivanjem unutrašnjih sukoba između različitih sekti i doktrinarnih pravaca, pa sve do pokušaja potpune eliminacije palestinskog pitanja i njegovog okončanja u skladu sa Trumpovom mirovnom vizijom nazvanom „Sporazum stoljeća“, koja je najavljena početkom ove godine.
Potkopavanje arapskih temelja
Nakon toga je uslijedilo potpisivanje sporazuma između Emirata i Bahreina o normalizaciji odnosa s „Izraelom“ radi dodatnog usklađivanja s ovim dogovorom i radi njegovog učvršćivanja kroz činjenje ustupaka u glavnim pitanjima palestinsko-izraelskog sukoba, poput pitanja glavnog grada Jerusalema, povratka izbjeglica, granica, doseljeničkih naselja i suvereniteta.
Slijedom toga, čini se da se ideja o izgradnji „novog Bliskog istoka“, što smo mogli primijetiti i čitati u svoj literaturi koja je pratila pokretanje mirovnog procesa devedesetih godina prošlog stoljeća do danas, počela pretvarati u stvarnost na terenu. Svoje plodove počinje davati sa početkom domino efekta arapske normalizacije odnosa s „Izraelom“, koja je započela s dvije zemlje, a očekuje se da će obuhvatiti i mnoge druge arapske zemlje, prema Trumpovim izjavama.
Mi se danas suočavamo s transformacijama i promjenama koje se događaju u regiji pod izraelskim insistiranjem i američkim pritiskom u nastojanju da se sukob na tom području riješi u skladu sa viđenjem drugačijim od onog koje su provodile prethodne američke administracije.
Oni koji prate razvoj događaja u regiji „Bliskog istoka“ u posljednjih nekoliko godina svjesni su da je Trumpova administracija već počela iscrtavati konture ovog Bliskog istoka, prema jasnom planu koji se temelji na preokretanju arapskog sistema i potkopavanju njegovih temelja, kako bi se sa geografskog poretka i faze nacionalizma i ideologija prešlo na novu fazu u kojoj će prevladavati blokovi i grupiranja na temelju ekonomskih i finansijskih interesa.
Prihvatanje 'Izraela' kakav jeste
U toj fazi bi „Izrael“ bio dominantna sila zbog svoje tehnološke i ekonomske nadmoći, čime bi se ostvario glavni cilj ovog diskursa, a to je preobrazba kompletnog arapskog svijeta, sa svim njegovim kulturnim, političkim i civilizacijskim komponentama, u drugačiju geografsku stvarnost, s namjerom da se pruži legitimitet „Izraelu“ u okviru ove velike regije.
Sporazumi o normalizaciji odnosa potpisani između UAE-a i Bahreina s Izraelom predstavljaju duboku geopolitičku promjenu u regiji „Bliskog istoka“, prema pristupu administracije predsjednika Trumpa, koji se temelji na preoblikovanju svijesti i kulture regije na način na koji se omogućuje integracija Izraela i prihvatanje njegove uloge u tom području.
Pri tome, Izrael neće napraviti nikakve promjene u svom ponašanju i politici prema Palestincima. Na to se osvrnuo i Shimon Peres u svojoj knjizi Novi Bliski Istok, u kojoj je naglasio potrebu uspostavljanja odnosa čija bi osnova bile ekonomske relacije s nekim arapskim zemljama radi postizanja „navodnog mira“ i prihvatanja „'Izraela“ u regiji kakav jeste bez ikakvih promjena.
Prema tome „Izrael“ je, kako je prije nekoliko dana istaknuo Boaz Bismuth, glavni urednik lista Israel Hayom, dobio „novi Bliski istok“ koji je želio, ali ne u septembru 1993. godine, već u septembru 2020. godine.
Izvor: Al Jazeera
U Sarajevu predstavljena knjiga "Bošnjačka emigracija - izazovi i perspektive" Admira Lisice
Knjiga "Bošnjačka emigracija - izazovi i perspektive" historičara Admira Lisice predstavljena je danas u prostorijama "Vile Hadžihalilovića-Dobrinja".
Knjigu je prije nekoliko mjeseci objavila Asocijacija za kulturu obrazovanje i sport - AKOS, ali je prvenstvena promocija zakazana u Bošnjačkom institutu odgođena zbog tadašnje nepovoljne epidemiološke situacije u Sarajevu.
O knjizi su govorili Ajdin Huseinspahić s Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, koji je ujedno i recenzent ovog djela, urednik knjige Sanadin Voloder i autor Admir Lisica, naučni radnik, istraživač u Muzeju "Alija Izetbegović".
Moderator na promociji bio je dugogodišnji novinar Anes Džunuzović.
Knjiga "Bošnjačka emigracija - izazovi i perspektive" predstavlja zbirku međusobno povezanih, kompaktnih i koherentnih tekstova koje je ovaj mladi autor, historičar i istraživač objavljivao u jednom vremenskom periodu u časopisima, listovima i portalima renomiranih medijskih kuća u zemlji i regionu.
Ovo je druga knjiga Lisice koji se intenzivno bavi istraživanjem bošnjačkih zajednica u domovinskim zemljama i u dijaspori. Njegova prva knjiga "Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja" objavljena je 2018. godine i predstavljana je u 23 grada, u sedam država.
____________
Preuzeto sa: Klix.ba (https://www.klix.ba/magazin/kultura/u-sarajevu-predstavljena-knjiga-bosnjacka-emigracija-izazovi-i-perspektive-admira-lisice/200928129)
OTVORENO PISMO SABINE IZETBEGOVIĆ-BERBEROVIĆ: G. AVDIĆU, ČUVAM DOKUMENTE UMJESTO SDB KONFETA
Istraživačko novinarstvo podrazumijeva istraživanje. Ako je riječ o knjizi, prvi korak jeste čitanje, ili barem prelistavanje.
G. Avdiću, da ste napravili taj prvi korak kada je riječ o knjizi Islam između Istoka i Zapada Alije Izetbegovića, prije nego što ste ga optužili za “plagijat, krivično djelo”, vidjeli biste da ta knjiga sadrži stotine jasno naznačenih referenci i citata, kao i posebno poglavlje naslovljeno Umjetnost i nauka. A da ste pročitali barem to kratko poglavlje u kojem se nalaze 4 riječi za koje tvrdite da su plagijat, shvatili biste da su one dio logičnog slijeda Izetbegovićevih razmatranja o odnosu nauke i umjetnosti, kao o “dva reda stvari”, o “dva potpuno odvojena znanja”, između kojih “postoji neosporan raskol”, jer “Nauka ima posla sa postalim, umjetnost je samo postajanje, rađanje novog”, “Umjetnost slavi čovjeka i stvaranje”…
Kao istraživački novinar, trebali ste se upitati zašto bi Izetbegović, koji samo u ovom poglavlju citira i poziva se na 9 raznih autora, propustio da pomene i desetog, rizikujući time vlastitu autorsku reputaciju. Očigledno je da se NE radi o plagijatu: u razmaku od preko 200 godina dva su čovjeka došla do iste, jednostavne konstatacije: Nauka otkriva. Umjetnost stvara.
Plagijat je sramota za plagijatora, ali i nesvjesna pohvala za autora originala.
Falsifikat je svjesna i zlonamjerna laž smišljena da se diskreditira autor. To je metoda kojom se Vi služite u ovom tekstu, falsificirajući i izokrećući izjave Alije Izetbegovića, dovodeći u pitanje i samo autorstvo njegovih najvažnijih djela, pozivajući se na neke mutne izvore bez ikakve vjerodostojnosti. Te navodne priče Vašeg “stanovitog profesora”, tih “istražitelja iz pravosudne i policijske istrage koja se vodila početkom 80-ih godina”, na kojima temeljite svoje teške i neargumentirane optužbe i uvrede, nažalost, ne drže vodu.
Knjiga Islam između Istoka i Zapada prevedena je na preko 10 jezika i o njoj su pisali nesporni autoriteti, poput Tvrtka Kulenovića, Enesa Karića, Predraga Matvejevića, Abdulaha Sidrana i drugih priznatih domaćih i stranih autoriteta s kojima se Vaš “stanoviti profesor” i, kako sami kažete, “navodni intelektualac”, ne može porediti. Za Vaše istraživanje preporučujem da pročitate neku od njihovih recenzija.
Što se tiče Vama bliskih SDB-ovih “istražitelja”, oni očigledno svoje rupe u pamćenju popunjavaju “konfetima”, jer osamdesete su bile davno. Ne vjerujte im i ne brinite: postoje službeni zapisnici isljeđivanja Alije Izetbegovića iz 1983. godine, gdje on jasno govori o tome kako je i kad napisao Islamsku deklaraciju. I knjigu Islam između Istoka i Zapada. A postoji i službeni zapisnik oduzetih predmeta prilikom hapšenja. Kada su poveli oca, ponijeli su i pola njegove biblioteke. Bila sam prisutna. Nisam zaboravila. Čuvam dokumente umjesto konfeta.
Kada citirate Aliju Izetbegovića, dobro bi bilo da pregledate zbirke njegovih govora i intervjua – to je obavezni istraživački postupak, jer tu ćete naći autentične izjave, poput ovih:
“U toj dilemi: pošten, a manje sposoban, ili vrlo sposoban a sigurno nepošten, preporučio bih vam da se opredijelite za poštene ljude.” (Usmeno izlaganje na sjednici Gradskog odbora SDA 12. januara 1994. godine)
“Želimo vjerovati da će ratna prijetnja proći upravo zahvaljujući našoj volji da sačuvamo mir. O drukčijoj mogućnosti strašno je govoriti, iako govoriti treba. Neprekidno i uporno valja ukazivati na ono što smjeraju pojedini bolesni ljudi. Zar tragičnih primjera u našoj neposrednoj blizini nemamo i previše?” (Govor povodom Dana državnosti BiH, 25. novembra 1991. godine)
Alija Izetbegović se nadao i govorio da rata neće biti i svim snagama radio na tome. Istovremeno je radio na pripremi zemlje za odbranu od prijeteće agresije. To su historijske činjenice. Vaše novinarsko istraživanje bi, stoga, trebalo podrazumijevati i iščitavanje novije historije Bosne i Hercegovine.
Alija Izetbegović je cijenjen i uvažavan u zemlji i širom svijeta. U mraku i ludilu strašnih devedesetih kroz koje je prolazila regija, među spodobama s kojima se morao nositi, bio je ponosno i hrabro lice Bosne. Srcem i dušom je pripadao svojoj zemlji i narodu i do kraja se borio za njih. Bio je “vojnik naroda i svoje vojske”.
Ničim ne mogu objasniti niti razumjeti vašu potrebu da sručite toliku gomilu laži, uvreda i iskonstruiranih insinuacija na rahmetli oca. Ako želite dati doprinos nečijoj predizbornoj kampanji, zašto se ne okomite na nekog od živih aktera bosanskohercegovačke političke scene koji i danas svim silama podrivaju ovu zemlju i pokušavaju diskreditirati sve one koji je brane i grade, kako bi dokazali da je Bosna “nemoguća”? Zašto ste svoje neargumentirane i nemušte napade usmjerili na čovjeka koji 17 godina nije među nama i koji Vam ne može odgovoriti?
Da li mislite da na taj način činite dobro ovoj zemlji, ili Vam to zapravo i nije važno?
Sabina Izetbegović-Berberović
Sarajevo, 29. septembra 2020. godine
Podkategorije
-
Iz drugog ćoška
Iz drugog ćoška
-
Vijesti iz BiH
Vijesti iz BiH
-
Vijesti iz svijeta
Vijesti iz svijeta