Izraelsko nasilje u gazi – začarani krug

Za nas koji smo Bliski istok uvijek zamišljali kao mjesto ubijanja i krvoprolica, nije odvec teško zamisliti ni sliku današnje tragedije u Gazi, makar i ne bili u stanju iscrtati sve njezine aspkete. Svih ovih godina mi smo mislili samo na jednu stvar: da nam se slucajno Izraelcani ne naljute! Broj žrtava u Gazi još nije poznat, ali reakcija Bijele kuce u vezi s tim potvrduje vjerovanje na kojem su Arapi insistirali svih ovih decenija: „Koliko god da raste broj argumenata za osudu Izraela, Zapad ce opet biti na njegovoj strani.“ I ovoga puta, kao i uvijek, odgovrnost za pokretanje potoka krvi, kaci se o vrat Arapa.
Od 1948. godine do danas, uvijek smo od Izraelaca slušali laži. I uvijek su Buš otac ili sin, Klinton, Bler ili Braun, pozivali „dvije strane na suzdržanost“. Zar Hamas i Izrael raspolažu istom kolicinom vojne opreme i naoružanja, pa da ih se u jednakoj mjeri poziva na suzdržanost i strpljenje!? Rucno izradene rakete koje je Hamas ispaljivao na Izrael posljednjih osam godina, ubile su slovom i brojem 20 osoba. A, za jedan dan bombardiranja Gaze poginulo je 300 Palestinaca.

Opširnije...

Danak demokratiji

Postaje sve jasnije da palestinski narod u Gazi plaća danak demokratiji i vlastitom demokratskome izboru, glasu kojeg je dao opciji otpora. Analiza aktualnih zbivanja u ovom regionu vraća nas na ponovno sagledavanje procesa razvoja i jačanja Hamasa i njegova dolaska na palestinsku političku scenu na velika vrata. Naravno, ovdje ne treba zanemariti ni činjenicu da Izreael ovim ratom nastoji povratiti samopouzdanje vlastite vojne sile, dobrano poljuljano i izgubljeno u libanonskome ratu, ljeta 2006. godine. Analiza uzroka i razloga kolektivnog kažnjavanja palestinskog naroda u Gazi pokazuje da su aktualna zbivanja posljedica dva strateški značajna regionalna događaja, a oba su praktično značila neuspjeh i poraz osovine Tel Aviv-Vašington. Naravno, na aktuelna dešavanja utjecali su i neki drugi činitelji.

Sankcije, blokada, izolacija, i ranije su korišteni u svrhu vršenja pritiska na palestinski narod, ali ovoga puta je riječ o sasvim drugačijim razlozima i učincima.

Opširnije...

BRUTALNA AGRESIJA NA POJAS GAZE

Paralelno sa zračnim napadima, u nedjelju, 29.12.2008.g., izraelski tenkovi su došli u blizinu pojasa Gaze. Medicinski i humanitarni radnici iz palestinskih područja izvijetsili su da je Izrael, u subotu 27.12., rano ujutro, bombardirao jednu džamiju u gazi, a tom prilikom poginule su dvije osobe. Prema pristiglim izvještajima, napadnuta je i jedna televizijska stanica pod kontrolom Hamasa. Palestinski zvaničnici izvijestili su da je u subotnjim napadima poginulo 280 ljudi. Ako se ova vijest potvrdi, ova subota će biti zabilježena kao najkrvaviji dan u povijesti Gaze.

Slike zločina Izraelski tenkovi nadomak Gaze

BROJ POGINULIH U NAPADIMA U SUBOTU, 27.12.2008.G. NAJVEĆI u poslejdnjih 40 godina

Uposlenici Centralne bolnice u Gazi izjavili da su operacione sale pune ranjenika, a da su skoro potrošene i minorne zalihe lijekova kojima su raspolagali.Čak je i broj hirurga premali da bi se udovoljilo trenutnim potrebama.Vijeće sigurnosti OUN-a zatražilo hitnu obustavu svih nasilja u Gazi. Stanovnici Gaze pripremaju dženaze i ukop poginulih, aširom palestinskih područja objavljen je generalni štrajk.U isto vrijeme, Ehud Barak, izraelski ministar odbrane, rekao je: Ako zračni napadi ne budu utjecali na promjenu ponašanja Hamasa, postoji vjerovatnoća otpočinjanja kopnenih napada.

Opširnije...

BOŠNJAČKI ILI BOSANSKI SABOR?

U posljednjih nekoliko mjeseci ponovo je aktualizirana ideja o svrhovitosti održavanja svebošnjačkog skupa. Prije godinu-dvije to je, onako, nesigurno i smušeno prometnuto u javnost bez kakvih kvalitetnijih obrazloženja, a sa stavom da je novi Bošnjački sabor nužnost i izrazita potreba. Kako prometnuto – tako rasplinuto. S druge strane, nakon ovih posljednjih istupa nekolicine bošnjačkih intelektualaca, novinara i javnih radnika pojavili su se i različiti stavovi koji su govorili pro et contra održavanju spomenute manifestacije i načina na koji će biti koncipirana. Čini se da se, ipak, ozbiljnije promišljalo o toj ideji i da su mnogi zainteresirani za bošnjački sastanak kojim bi se problematizirale sadašnjost i budućnost Bosne i Bošnjaka, skupa koji bi skrenuo pažnju na njihov stav o najvažnijim pitanjima vezanim za funkcioniranje države i društva. Ipak, dvije dileme, koje su blizu toga da postanu kamen spoticanja, su naglašene i potrebno ih je razriješiti ukoliko se želi ozbiljnije pristupiti organiziranju i održavanju spomenutog okupljanja. To su forma, bošnjačka ili bosanska i pitanje organizatora.

Opširnije...