Ministar Cikotić i parlamentarac Begić o BiH

  • Štampa

Kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine

Prema mišljenu Predsjedništva i Vlade SRBiH od 31.jula 1990. godine pravnu osnovu zahtjeva za priznavanje BiH predstavlja amandman 60. koji je dodat Ustavu BiH, a koji određuje da je RBiH “suverena demokratska država ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba i Hrvata – i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji žive na njenoj teritoriji. U okolnostima kada se srpski narod 10. novembra 1991. godine putem plebiscita izjasnio za zajedničku jugoslovensku državu a Skupština srpskog naroda u BiH izglasala rezoluciju kojom se traži formiranje Srpske republike BiH, Arbitražna komisija za BiH je smatrala da se izražavanje volje stanovništva BiH za konstituisanjem SRBiH kao suverene i nezavisne države, treba provjeriti putem referenduma i pod međunarodnom kontrolom.

Slijedeći takvo opredjeljenje Skupština SRBiH donijela je Odluku o raspisivanju referenduma, koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine. Referendumsko pitanje o kojem su se građani prije 18.godina izjašnjavali je glasilo: Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba i Hrvata i pripdanika drugih naroda koji u njoj žive?
Od ukupnog broja građana koji su glasali (2.073.568) na republičkom referendumu za utvrđivanje statusa BiH, za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive izjasnilo se 2.061.932. građana ili 99,44%.

Danas 18. godina poslije većina građana iz RS-a ne prihvata 1. mart kao Dan nezavisnosti BiH, dok se u Federaciji obilježava kao neradni dan sa svečanostima koje još uvijek nemaju bitan uticaj na opće prihvaćanje ovog dana kao Dana Suverenosti, Nezavisni i cjelovitosti BiH kao međunarodno priznate države.

Uoči 1. marta Dan nezavisnosti BiH u organizaciji udruženja: „Mladi muslimani“ Kakanj, te uz suorganizaciju bošnjačkih udruženja sa područja općine Kakanj“Preporod“, “Merhamet“,„Sultanov Konak“, “Ak-Saray“, „Ilmijja“, „Fatma“ i „Amber“ održana je tribina na kojoj su kao gosti o stjecanju i važnosti bosanskohercegovačke nezavisnosti govorili minister odbrane BiH Selmo Cikotić i kakanjac Nihad Begić koji je bio poslanik u Skupštini Socijalističke republike Bosne i Hercegovine kada se donosila ova historijska odluka.

Ministar odbrane BiH, Selmo Cikotić tokom tribine je istakao:
-Bosna i Hercegovina je država koja ima nedvosmislen kontinuitet, država koja od svih država zapadnog Balkana ima najstabilnije granice u zadnjih nekoliko stoljeća, država koja predstavlja raskrsnicu i most mnogih civilizacija, država koja se po nekom teško objašnjivom mehanizmu uvijek brani i uspijeva odbraniti. Bosna i Hercegovina je država koja nikada nikoga nije napadala, a često je bila napadana, međutim nikad pokorena. Uvijek je plaćala visoku cijenu svoje slobode i samostalnosti. Posljednji rat bio je vrlo ozbiljan test njene opstojnosti jer je pretrpjela dvostruku agresiju i u jednom dijelu rata međunarodna zajednica nije bila na njenoj strani.Bez obzira na sve stvoreni su uvjeti za obnavljanje državnosti, multietničnosti i multikulturarnosti kao osnovnih odrednica ove države i da ponovo bude paradigma onoga što danas moderan svijet treba biti. Prema tome, odbranili smo se ali nismo završili sa izgradnjoim države. Treba je i dalje graditi treba je dovesti u situaciju da postane punopravan partner i član Nato i Europske unije.Pored svih teškoća na dobrom, smo putu da to uradimo.

Nihad Begić , član Skupštine Socijalističke republike BiH, u vrijeme donošenja sudbonosne odluke o nezavisnosti je rekao:
- Podrazumjevajući da je tada stanje u Jugoslaviji bilo jako kompleksno, da se Slovenija već izdvojila, Hrvatska je bila na putu međunarodnog priznanja i postavilo se pitanje kuda ide Bosna i Hercegovina. Ponosan sam na to vrijeme, u kojem smo ljudima rekli da oni odluče. Mi poslanici, u tadšnjim historijskim uvjetima nismo imali pravo bez pitanja građanima donositi tako sudbonosnu odluku. Uradilli smo to formulirajući jednostavno pitanje: Jeste li za BiH suverenu i nezavisnu? Odgovor naroda bio je nedvosmislen i potpuno jasan.

Podsjećamo da su pored Nihada Begića, članovi najvišeg zakonodavnog Bosanskohercegovačkog tijela Skupštine iz Kaknja još bili Kemal Brodlija, Luka Radoš i rahmetli Muharem Imamović.