Promocija zbornika ''Bošnjaci u Osmanskom carstvu (XV-XX stoljeću)

  • Štampa

U organizaciji Udruženja ''Mladi muslimani'' u Gazi Husrev-begovoj biblioteci održana je 10. Maja promocija zbornika naučnih radova ''Bošnjaci u Osmanskom carstvu (XV-XX stoljeće)''. Zbornik je produk istoimenog Međunarodnog naučnog skupa održanog u Sarajevu 20. Decembra 2014. godine. Promotori zbornika bili su dr.sc. Sedad Bešlija sa Instituta za historiju u Sarajevu, zatim doc.dr. Haris Dervišević, viši asistent na Katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta UNSA, te mr.sc. Fuad Ohranović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo.

Dr. Bešlija govorio je o vremenu Osmanske države kao historijskom periodu koji je Balkanu donio pet stoljeća, odnosno, najduži period političkog jedinstva u historiji ovog prostora. ''Faktori koji su 600 godina održali Osmanlije na nogama su pravda i porezni sistem'', naglašava dr. Bešlija i dodaje: ''Na tom istom Balkanu u postosmanskom doba dominiraju negativni odnosi prema Osmanskoj epohi. Historijska svijest je ključna sintagma. Njeno stanje može predstavljati najveću prepreku i kočnicu za normalan razvoj pojednica ili kolektiva u budućnosti. Takav je slučaj sa muslimanima Balkana. U drugoj fazi slučaj je produbljen kada su ti muslimani dostigli nacionalni razvoj. Fragmentiranje teritorija, pojava užeg etničkog definiranja identiteta doveli su do diskontinuiteta i parceliziranja njihove svijesti koja nije bila kondenzirana niti generacijski prenošena. Tako je došlo do udaljavanja jednog od drugih, a u drugoj fazi samih od sebe, izostanka sagledavanja širih historijskih procesa i identificiranja zajedničkih problema te odsustva svijesti o zajedničkoj sudbini. To bi mogla biti centralna poruka ovog Zborniaka radova'', ističe dr. Bešlija.

 

Dr. Dervišević i mr. Ohranović govorili su o samim radovima naglašavajući važnost svakog od njih, bilo da se odnose na političke, trgovačke (ekonomske) poslove, bilo da se radi o kulturi. Uloga Bošnjaka u svim ovim državnim i društvenim tokovima Osmanske države je izrazito velika i značajna, a o čemu se malo zna i sa predrasudama se ocjenjuje cijeli period Osmanske vladavine. Zbog toga je važno istraživati, pisati i objavljivati knjige i radove poput ovog Zbornika. Mr. Ohranović je naglasio problem institucija koje se bave historijskim istraživanjima i arhiviranjem građe. To su institucije koje imaju podstanarski status, koje nemaju dovoljno kadrova, pa recimo osmanskim periodom  se bavi svega 15-20 historičara u BiH. Što je za historijski period od 600 godina malo.