Peti vazu-nasihat hadži Mehmed ef. Potogije

Trideset vazu-nasihata hadži Mehmed ef. Potogije

Šilte hadži Mehmed-efendiji prostire hizmećar Gazi Husrev-begove džamije. Iz poštovanja sjedi i sluša Hadži-efendijin vaz Muhamed ef. Pašić. Hadži-efendija počinje svoj vaz sa bismilom i salavatom na Muhammeda s.a.v.s.

Jućer kada sam se iz ćaršije vraćo kući prisrete me jean ćojek i upita šta su to mezhebi. Rekoh mu: ’ Dođi prid ićindiju u Begovu đamiju pa ćeš ćuti”. Ako je taj ćojek tu neka ćuje i zapamti. Ja sam ranije kazivo da je Allah dž.š. svoje pejgambere slao pojedinim narodima za jean određeni vakat, a da je Muhammed a.s. poslat svom svijetu za sva vremena.

U Kur anu je, efendum, sve kazano, a Muhammed a.s. je to tabirio i prenosio svojim ashabima 23 godine kako je Kur an poćeo dolaziti dok, efendum, nije i žanje(zadnje) aje došlo. Muhammed a.s. je imo uza se meleka Džibrila koji ga je upućivao kako će kazivati narodu. Mlogi ashabi, a naroćito oni oštroumniji su bilježili što him je Muhammed a.s. govorijo i kako je sa nima vodio razgovor i to se zove hadis, a poslije kada je Muhammed a.s. priselio na ahiret to su kazivali njegovi ashabi. Kako se je islam širio tako su napisani mlogi ćitabi u kojima je ulema potanko na tenane tabirila: kako se kjana, kako se uzima abdest, jednom riječi kako se živi islamskijem životom. Ulema onog vremena se je takmičila koji će boje poučavati i napisati pa sve do današnjih dana navodeći kur'anska ajeta i izreke Resulullaha. Otvarale su se škole i vodile se rasprave i judi su sticali znanje. Veliki alimi imali su svoju talebu i napisano je mlogo kitaba i tako su nastale četiri škole u islamu. Prvi veliki alim i prvi mezheb sahibija bio je Ebu Hanife, koji je potanko sve lijepo povezo. Negovi učenici su nastavili daje i proširivali svoje misli i oštrili pero davajući svoje fetve, a nikako se nisu udajavali od Kur ana i hadisa. Ta velika četiri imama bili su Ebu Hanife, Imami Malik, Imami Hanbel i Imami Šafija. Oni su samo nastavljali ono što su njihovi ućiteji kazivali. Mesela, efendum Imam Ebu Hanife bio je u Bagdadu i on je tumačio kako se uzima abdest i da treba oprati lipo sve ono što abdest traži, a Imami Šafija je bio u Egiptu i dozvoljavao je tejemmum, ali kada je došao u Bagdad da zijaret učini kabur velikog Ebu Hanife svojem društvu je kazo: ”Ovdi ima vode i ne more se uzimati tejemmum kao u onim mjestima đi nejma vode”. Veliki imami su se slagali u onome što je farz, a, mesela, razišli bi se u onome ako bi hajvanče palo u bunar pa se izvadilo, jedan bi reko da treba izbaciti 20 kofa vode, a drugi 30kofa  vode da bi bunar bio ćist. Dugo bi trebalo, efendum, tabiriti te stvari. Ulema koja tabiri te stvari, naročito kadije, ulaze u te mezhebske mesele, a mi ovdin se vladamo po mezhebu Imami Ebu Hanife. Ako bi slučajno neko od vas otišo u Misir ili Maroko ili, mesela, u zemlju u kojoj se vladaju po drugom mezhebu (jerbo su svi hak) i ti se vladaj po mezhebu tog mevlećeta, nemoj odudarati od ostalog svita. Resulullah je kjano i vezanih i spuštenih ruku pa ako imam veže ruke na kijamu veži i ti, a ako je kjano spustanih ruku i ti ih sputi jer si zanjim nijetio, namaz ti je vajan. Ja računam da sam dovojno rastabirijo ovu stvar, a neka druga ulema tabiri daje.