Ekmeleddin Ihsanoglu: OSMANLIJE I NAUKA
Ekmeleddin Ihsanoglu: OSMANLIJE I NAUKAJohn L. Esposito: OKSFORDSKA HISTORIJA ISLAMA
John L. Esposito: OKSFORDSKA HISTORIJA ISLAMAIsječci iz knjige Saliha Behmena ''Islamski odgovori''
Predstavljamo vam isječke iz knjige Saliha Behmena "Islamski odgovori". Knjigu možete kupiti u prostorijama Udruženja ''Mladi Muslimani'', Sarači 77, Morića han
Uvod
Danas pretežno vlada mišljenje da se nauka i vjera isključuju. Smatra se da naučna otkrića obaraju vjersko učenje i da «prirodni zakoni» ruše osnovne postavke vjere. Istina ima mnogo onih koji nastoje da «izmire» vjeru i nauku; to njihovo nastojanje ostavlja neprijatan utisak na osvjedočenog vjernika jer ovaj uviđa da se duh savremene nauke već a priori uzima kao ateistički. Kako je došlo do ovoga? I da li je zaista opravdano ovakvo mišljenje? Današnji je Zapad, sa svojim ogromnim tehničkim mogućnostima, sa svojom ekonomskom i političkom moći, glavni inspirator i nosilac naučne misli. Tako je danas, ali tako nije bilo u prošlosti. Kroz čitav srednji vijek Zapad je bio u duhovnom mraku, kako to kažu sami njegovi historičari. Svu kontrolu nad duhom i misli imala je Crkva koja je uporno onemogućavala sve ono što se nije slagalo s njenim dogmama. Istovremeno, nauka je cvjetala među muslimanskim narodima koji su bili njeni nosioci i koji su je širili. U njihovom krilu nauka se slobodno razvijala. Ogroman jaz je razdvajao islamski Istok i kršćanski Zapad, a jedine stvarne veze bile su vjekovne borbe među njima. Sav napredak islamskih naroimatio je neznatan uticaj na Zapad jer je Crkva unaprijed osuđivala sve ono što je bilo u ma kakvoj vezi s islamom i muslimanima. Ipak, kontinuitet naučne misli od Istoka ka Zapadu sačuvao se poput tanke niti preko Španije. Srednjovjekovno tutorstvo Crkve nad naukom nije se moglo održati za vječita vremena.