Ehud Barak, izraelski ministar odbrane: «Nekad treba biti miran, a nekad ratovati. Sada je vrijeme rata.»
Komitet izvjestitelja o ljudskim pravima
Višemjesečna blokada pojasa Gaze, sprječavanje dostavljanja humanitarne pomoći u područja palestinske autonomije, od strane izraelske vlade, što je uzrokovalo velike nestašice hrane, lijekova, energenata i drugih potrepština neophodnih za život stanovnika ovih područja, prema svim postojećim zakonima i međunarodnom pravu, predstavlja eklatantno kršenje ljudskih prava u okupiranoj Palestini. Osim toga, Vlada Izraela spriječila je dolazak u Gazu specijalnog izaslanika UN-a za ljudska prava u Palestini, profesora Richarda Falka. Njegovo tridesetosatno zadržavanje od strane izraelskih vlasti vrlo je konkretan primjer kršenja ljudskih prava, ali i onemogućavanja međunarodnih institucija u vršenju misije iz oblasti ljudskih prava. I, na koncu, napad izraelske vojske na pojas gaze, pogibija više od 271 osobe uključujući i civile, te ranjavanje još oko 1000 stanovnika gaze, također se očigledno kosi sa svim pravnim normama i ugovorima iz oblasti prava civilnojg stanovništva. Ovo je strašna tragedija i besprizorno kršenje ljudskih prava.
Prema članu 2. Konvencije o sprječavanju i kažnjvanju zločina genocida (A/Res / 260 /III), blokada Gaze je primjer genocida, a vojni napad na civilna naselja (gradove) također predstavlja očito suprotstavljanje svim međunarodnim ugovorima i konvencijama, uključujući i Četvrtu ženevsku konvenciju (GC-IV) koja tretira pitanja zaštite civilnih osoba u vrijeme rata, te Dopunske protokole o međunarodnim i nemeđunarodnim oružanim sukobima i Konvenciju o zaštiti civila od upotrebe nove ratne tehnike (Amstardam 1938).
Prema ovim dokumentima zabranjeno je svako «bombardiranje ili napad na gradove, sela, naselja i naseljene objekte» (IV Ženevska konvencija)
Zabranjeno je bombardiranje gradova, sela, naseljeneih mjesta i objekata koji se nalaze u neposrednoj blizini operacije. A u slučajevima kada su vojni ciljevi, definirani članom 2, smješteni tako da njihovo selektivno gađanje biva nemogućim, isto se smatra zabranjenim (Dopunski protokol III -1980.)
Današnja dešavanja u Gazi, praćena su verbalnim, ali ne i praktičnim protivljenjima međunarodnih organizacija, uključujući i Vijeće sigurnosti UN-a koje je u vezi s ovim izravno nadašno.
Nema sumnje da je na aktuelna zbivanja utjecalo i odsustvo odlučnog reagiranja međunarodnih organizacija na kršenje ljudskih prava od strane vlade Izraela u okupiranim područjima i izbjegličkim kampovima, kao i ozbiljenje odluke ovih organizacija koje bi obavezale vladu u Tev Avivu na provedbu dokumenata Vijeća sigurnosti u ranijim sličnim primjerima. S druge strane, pristupi ovome sukobu i političke zloupotrebe pojedinih vlada, bilo u obliku vojne potpore ili političke manipulacije svakom od sukobljenih strana, ili u obliku jednostranih informativno-propagandnih manipulacija s ciljem prikrivanja unutarnjih problema, rezultirali su samo daljim produbljivanjem ovog regionalnog i svjetskog problema. Osuda aktualnih zločina i genocida u okupiranim područjima nije samo obaveza svih institucija za zaštitu ljudskih prava, međunarodnih organizacija, već i ljudska odgovornost svakog od nas.
Komitet izvjestitelja o ljudskim pravima osuđuje napad na gradove i civile na okupiranim palestinskim teritorijama, te insistira na političkom rješenju ovog 60-godišnjeg sukoba, zahtijevajući nepristranu, pravičnu i odlučnu intervenciju odgovarajućih međunarodnih organizacija s ciljem uspostave mira u Palestini i povratka prognanika u svoju domovinu.
| < Zurück |
|---|
